Zašto u krivičnom zakonodavstvu BiH već sada treba definisan femicid!

Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović (SDPBiH) je izjavio za Fenu da bi, da je u krivičnom zakonodavstvu BiH već sada definisan femicid kao što je u nekim državama, značajan broj krivičnih djela ubistava žena u BiH upravo imao tu kvalifikaciju.

Kaže da je to razlog što se u narednom periodu, zajedno s udruženjima koja se bore za zaštitu žena, ima namjeru baviti izmjenom krivičnog zakonodavstva.

Po njegovim riječima, istraživanje OSCE-a iz 2018. godine o dobrobiti i sigurnosti žena u BiH kaže da je više od 48 posto žena iskusilo neki oblik nasilja.

– Jedan sam od onih koji uvijek skreće pažnju da, osim izmjene krivičnog zakonodavstva, što je na neki način bavljenje posljedicama, treba jednako energiju uložiti i u prevenciju, budući da su počinioci krivičnih djela najčešće osobe koje su ranije ili bile sklone nasilju u porodici ili su pokazivale sklonost ka nasilničkom ponašanju prema ženama – naveo je Magazinović.

Jadranka Miličević iz Fondacije “Cure” je kazala da su, u kontekstu analize prakse sudova u procesuiranju femicida i pokušaja femicida u BiH, došli do saznanja da i kazne i sve što se do sada prakticiralo, nije dobro “zbog i smanjenih kazni i načina na koji se mora dokazivati”.

– Zašto hoćemo da se femicid izdvaja? Zato što je pokazano i dokazano da je to isključivo nasilje nad ženama i u najvećem broju slučajeva to su bili ili bivši supruzi ili partneri, osobe s kojima su one dijelile jedan dio života, koji su čak prepoznati kao nasilnici. Ali očito kazne i sve mjere i ovo što primjenjuju naše institucije, od centara za socijali rad pa do sudova, ne ide u prilog tome da se žene osjećaju sigurno – istaknula je Miličević.

Kaže da bi bili sretni kada bi imali mogućnost što više preventivno raditi. Dodala je kako se sada pokušava kroz krivični zakon raditi na posljedicama.

– Najveću kaznu su dobili, kad govorimo o ovoj vrsti, a mi smo prepoznali kao femicid, za ubistvo u Olovu 2016. godine, kada je djevojka monstruozno ubijena i bačena s litice. Jedino je tu kazna izrečena do nekog maksimuma, 40 godina zatvora, pa je onda nešto malo smanjena – navela je Miličević.

Istaknula je da, inače, “kad imate presude za vrste nasilja koje se vrše nad suprugom, partnericom, djecom…dvije godine, tri godine, pet, pa se plati, pa ga pustite na slobodu, pa se brani sa slobode, pa plati kaznu, on se onda ohrabri i dolazi do ubistava”.

– Zato mislimo da bi se trebalo preventivno raditi – navela je ona.

Nedavni slučaj u Bihaću, gdje je muškarac ubio suprugu, potaknuo je aktivistice širom BiH na mirne proteste pod nazivom “Naš bol je vaš sram!”, na kojima je rečeno “ne femicidu“, nasilju nad ženama i njihovim sve češćim ubistvima.

Između ostalog, mirni protesti održani su i u Sarajevu, gdje su učesnici tražili uvođenje pravne definicije femicida, uvođenje femicida kao krivičnog djela u sve zakonske i podzakonske akte, hitno usklađivanje krivičnih zakona s Istanbulskom konvencijom (Konvencija Vijeća Evrope o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici) i revidiranje kaznenih praksi, osiguravanje prevencije i zaštite od nasilja nad ženama kroz nadležne institucije i multisektorske protokole te dosljednu primjenu zakona.

Kako je tada rečeno, više od jedne trećine krivičnih djela izvršeno je u stanu, kući ili dvorištu žrtve, što potvrđuje rezultate istraživanja koji pokazuju da je za ženu najmanje sigurno mjesto njen dom.