Zašto Tegeltija u EU ne bi mogao biti direktor, a u BiH može

Upravni odbor Uprave za indirektno oporezivanje BiH utvrdio je na jučerašnjoj sjednici da je akutelni ministar finansija i trezora BiH Zoran Tegeltiju (SNSD) prvorangirani na konkursu za direktora ove državne finansijske institucije. Dodijelio mu je ocjenu 10.

Piše: A. DUČIĆ

Javnog saopćenja o sjednici nije bilo, niti je javnosti obrazloženo na osnovu kojih kriterija je Tegeltija dobio „desetku“. Umjesto toga, informacija je odaslana putem agencije Srna. Kako saznaje Fokus.ba, protukandidati Zorana Tegeltije na ovu funkciju, a to su Mladen Zirojević, Dževad Nekić, Svjetlana Perković, Saudin Terzić i Dženan Musemić također nisu obaviješteni o ishodu ocjenjivanja.

Potpuno netransparentno, ova odluka UO UIO BiH će biti proslijeđena Vijeću ministara BiH koji treba da imenuje Tegeltiju na čelu ove uprave. Ovdje se međutim ne završava priča o neregularno provedenom konkursu.

Naime, na čelu Upravnog odbora UIO koji je Zorana Tegeltiju ocijenio kao najboljeg kandidata je, upravo, Zoran Tegeltija?! Kao ministar finansija i trezora BiH Tegeltija je istovremeno i predsjedavajući UO. Kao kandidat za direktora UIO morao je podnijeti ostavku na čelu UO UIO BiH, a da bi to uradio morao je podnijeti ostavku na čelu Ministarstva finansija i trezora. Međutim, to nije uradio.

Nadalje, u konkursu stoji da će „prilikom procjene kvalifikacija kandidata u obzir biti uzet i kriterijum da je kandidat stručan u odgovarajućoj oblasti i da je pokazao visoke standarde poštenja i integriteta u obavljanju posla“.

Zoran Tegeltija UO UIO BiH

Kada je riječ o kandidatu Zoranu Tegeltiji, njegovi mandati, primjerice, kao ministar finansija RS u dva navrata, bili su opterećeni nizom afera, od 2020. do 2018., zatim propašću tri banke, Bibar Banke, Balkan Investment Beanke i Banke Srpske. Ovu potonju banku je Vlada RS 2013. dokapitalizirala s iznosom od 30 miliona KM, no tri godine kasnije zvanično likvidirana.

Također, za vrijeme Tegeltije kao entitetskog ministra Investiciono razvojna banka RS dijelila je sumnjive kredite, a finansijski sektor RS-a je tada drmala i afera Fabrijke glinice Birač. Tegeltija je 2017. dobio i negativno revizorsko mišljenje.

Što se tiče kriterija iz javnog oglasa u smislu da kandidat mora imati visoke standarde poštenja i integriteta, potrebno je naglasiti da Tegeltiju Osnovni sud u Banjoj Luci svojevremeno osudio na kaznu zatvora od pet mejseci zbog nesavjesnog rada u službi, Naime, on je kao načelnik Sektora za carinsko-pravne poslove Uprave carine Banja Luka teže povrijedio pravo firmne Kondor-šped i mimo ovlaštenja sačinio akt o obustavljanja rad ovog preduzeća.

Po svemu nabrojanom Tegeltija, primjerice, u nekoj državi članici EU zasigurno ne bi mogao biti najbolji kandidati za direktorsku poziciju Uprave za indirektno oprezivanje, a posebno ne zbog činjenice što je njego stranački šef još u januaru javno najavio da će Tegeltija biti izabran na ovu funkciju.