Zašto strani državni zvaničnici izbjegavaju BiH?

Da li je Bosna i Hercegovina dovoljna sama sebi? Od konstituisanja Predsjedništvo BiH ugostilo je tek jednog predsjednika, Recepa Tayyipa Erdogana. Ako se izuzmu pojedinačne posjete – ni kao kolektivni organ nisu se sastajali s velikim državnim zvaničnima. Čak i predsjednici Hrvatske i Srbije radije dolaze na dnevno-političke događaje, nego u zvaničnu posjetu. Evo kako to za televiziju N1 komentarišu bivše bh. diplomate i politički analitičari.

Rijetki su snimci na kojima kolektivni šef države – tri člana Predsjedništva – rame uz rame, pozdravljaju nekog svjetskog političkog lidera. Riječ je o predsjedniku Turske, Erdoganu. Snimci jedinog putovanja na kojem su prisustvovala sva tri člana Predsjedništva – prilikom susreta u Briselu s Johanesom Hanom.

“Sigurno jeste vrlo neuobičajena godina kada poredite neki prijašnji period i aktivnosti Predsjedništva u nekim ranijim periodima, ali u svakom slučaju mislim da se ne može generalizovati. Vi imate činjenicu da je gospodin Dodik na američkoj crnoj listi i imate činjenicu da još uvijek i naši građani zaboravljaju da je u Predsjedništvu Šefik Džaferović, a ne Bakir Izetbegović, ali mislim da se tu Željko Komšić, pogotovo kako je njegovo predsjedavanje počelo, prilično ističe. On je boravio u Londonu na jednom dosta visokom nivou”, podsjeća Damir Arnaut, bivši ambasador BiH u Australiji .

Ključni problem zbog kojeg članovi Predsjedništva uglavnom imaju pojedinačne susrete s ambasadorima, međunarodnim zvaničnicima – jeste taj što ne mogu pronaći zajednički jezik. Kaže bivši ambasador BiH u Francuskoj, Slobodan Šoja. Da bi se privukao ozbiljan gost iz inostranstva nije dovoljno samo ga pozvati.

“Preduslov je da se tri člana Predsjedništva sastanu, sjednu i da vide da li mogu konačno da nađu jednu zajedničku tačku pa da kažu hajde da dovedemo jednog predsjednika i da se dogovorimo o strategiji kako da on zaista dođe, i da zna da ga očekuje jedan kvalitetan program, ozbiljan politički program na bilateralnoj saradnji. Sve do tada dok se ponašamo ovako kako se ponašamo bićemo dovljni sami sebi, a iz inostranstva nam neće dolaziti potvrda da smo normalna država”, pojašnjava Šoja.

Nerijetke su situacije kada jedan član Predsjedništva kritikuje drugog zbog određenih susreta. Dešava se i da se ograđuju od izjava onog drugog ili trećeg. Sveukupna i loša politička situacija, rezultirala je i nedostatku diplomatskih posjeta na najvišem nivou. Pa čak ni onih iz susjedstva.

“Mi moramo da nađemo načina kako da živimo sami sa sobom, a onda kada nađemo taj način, onda ćemo bez obzira na to što niti Srbija niti Hrvatska nema zaista dobar odnos prema BiH, ali onda ćemo se barem moći bolje snalaziti u takvim odnosima, nego sada”, ističe Srećko Latal, politički analitičar.

A zašto se primjera radi, Aleksandar Vučić ili Kolinda Grabar-Kitarović radije odluče prisustvovati dnevno-političkim dešavanjima, nego doći u zvaničnu posjetu u Sarajevo – sagovornici kažu: zato što i oni vode sličnu politiku kao kolege iz BiH. Ali i zato što će u svojim predizbornim kampanjama više poena prikupiti u Drvaru ili Tesliću, nego u odajama Predsjedništva BiH.

Kompletan prilog televizije N1 možete pogledati ovdje.