Zašto Srbija ne graniči s Bosnom i Hercegovinom?

“Dobro došli u Republiku Srpsku – Welcome to Republic of Srpska”, piše na tabli postavljenoj na graničnom prelazu Pavlovića most, kada se iz Srbije ulazi u Bosnu i Hercegovinu. Tu je i tabla sa natpisom “Bosna i Hercegovina”, ali ona prva dominira veličinom, dok pored puta vihore zastave bh. entiteta Republika Srpska.

Zbog toga je i Cornelius Polak, vozač kamiona iz Poljske, mislio da je entitetska zastava, zapravo zastava Bosne i Hercegovine.

“Mislio sam cijelo vrijeme da je zastava Republike Srpske na graničnom prelazu BiH i Srbije ustvari zastava BiH”, kaže Polak, koji često dolazi u Bijeljinu kako bi istovario robu koju dovozi iz Poljske.

Kaže da u Bijeljini ima puno kolega, mještana, ali da oni uopće ne spominju Bosnu i Hercegovinu te da “njih nije briga za tu zemlju”.

“Rijetko sam čuo nekoga od mojih kolega tamo da spominju Bosnu i Hercegovinu. Oni samo pričaju o Republici Srpskoj i Srbiji. Za mene to nije nikakav problem”, kaže Polak.

Tabla s natpisom “Bosna i Hercegovina” postavljena je i na prelazu Rača, ali odmah iza nje na jarbolu je velika zastava Republike Srpske. Zastave BiH – nema.

Tu razgovaramo sa Vladimirom, vozačem kamiona iz Čačka. Kaže da mu je ovo drugi put da prelazi granicu “Rača” i da zastavu uopće nije primijetio.

“Znate, kada radite ovaj posao- fokusirate se na istovar robe i kako ćete to uraditi. Nisam obraćao pažnju”, rekao je i otišao “za poslom”.

Njegov kolega iz Hrvatske, koji je također čekao na prelazak granice, kada je čuo da razgovaramo o državnim obilježjima, samo je kazao da žuri i produžio svojim kamionom.

‘Država u državi’

Mak Herović, državljanin BiH koji živi u Njemačkoj, kaže da “nije normalno da kada pređeš granicu vidiš zastave koje liče državnim zastavama Srbije i table na kojima piše ‘Welcome to Republic of Srpska’.”

“Pitam se zašto to? Zar ovo nije Bosna i Hercegovina? Da li je moguće da se jedan entitet predstavlja kao ‘država u državi'”, pita Herović.

Dodaje da kada “dolaziš u Bosnu i Hercegovinu očekuješ dobrodošlicu te države i ništa drugo”.

“Često me prijatelji, stranci, pitaju zašto je to tako. Teško je njima to objasniti, mada je i neugodno pričati o tome jer to automatski baca lošu sliku na našu BiH. Smatram da je to provokacija i da to nije potrebno. Mislim da na granicama i iza njih trebaju stajati samo zastave i državna obilježja BiH, jer ovo nisu tri države u jednoj. To je jako bitno za reputaciju naše zemlje i turizam”, smatra Herović.

Zamjena obilježja

Vozeći se kroz entitet Republika Srpska prema graničnim prelazima sa Srbijom, uopće nema državnih zastava, dok su entitetske skoro na svakom stubu, a putokazi su uglavnom ispisani ćiriličnim pismom.

Iako je ovakva situacija sa obilježjima u BiH stara skoro koliko i sama država, o ovome se na državnom nivou počelo raspravljati tek nedavno, kada je Vijeće ministara BiH zatražilo da se hitno obnovi saobraćajna signalizacija na terminalima.

Tada je Graničnoj policiji BiH naređeno uklanjanje prljavih i poderanih državnih zastava, te otklanjanje “uočenih nedostataka”.

Nakon informacije da bi se entitetske table dobrodošlice mogle ukloniti, reagirali su iz RS-a, kazavši da niko nema pravo na to, a predsjednik RS-a Milorad Dodik je je poručio da entitetske table ostaju.

“Odjednom se neko sjetio da na graničnim prelazima postavi zastavu BiH, što nije sporno, ali isto tako se zna da tamo gdje je granica BiH da je i granica RS i da RS seže do samog dodira sa drugom zemljom”, rekao je Dodik.

Zakonom je propisano da na graničnim prelazima ne može da stoji samo tabla s nazivom nekog od bh. entiteta ili zastava entiteta, a da nisu postavljene tabla i zastava BiH.

Iz firme Sacom koja se bavi proizvodnjom i ugradnjom fiksnih vertikalnih saobraćajnih znakova, zaštitnih odbojnih ograda za puteve i obilježja koja se postavljaju i na granične prelaze u BiH, ranije su poručili da Ministarstvo komunikacija i prometa BiH u zadnje vrijeme nije naručilo nova obilježja koja se mogu dovesti u vezu s entitetskim ili njihovim mijenjanjem.

Bosna i Hercegovina ima 83 granična prelaza, od čega je 55 međunarodnih, a 28 za pogranični saobraćaj.

U međunarodne granične prelaze se ubrajaju i četiri međunarodna aerodroma u BiH – Sarajevo, Tuzla, Mostar i Banjaluka.