Zašto se na banjalučkom UKC-u desilo šest samoubistava za devet mjeseci?

Nebojša iz Banjaluke o svom iskustvu tokom liječenja na petom spratu banjalučkog Univerzitetsko kliničkog centra Republike Srpske (UKC RS) za Radio Slobodna Evropa (RSE) priča:

„Ja sam se čudio zato što su prozori na kip otvoreni, što, Bože, ne mogu otvoriti širom prozore, kad kažu ‘da ne bi ko skočio’. Pucaju ljudi vjerovatno psihički. Imaš raznih ljudi, bilo ih je koji jauču i koji su optimisti. Nekome to teško pada, a neko to shvata olako.“

Peti sprat UKC-a, na kojem se nalazi COVID odjeljenje za liječenje oboljelih od bolesti izazvane virusom korona, u žiži je javnosti, nakon što je sa njega skočila pacijentica u noći sa 3. na 4. oktobar.

Radi se o šestom samoubistvu u prvih deset mjeseci ove godine u toj zdravstvenoj ustanovi, a drugom u posljednjih deset dana.

Jedan stariji pacijent skočio je, 24. septembra, sa prvog sprata COVID odjela Klinike za infektivne bolesti UKC-a RS.

Trenutno se na COVID odjelu nalazi 289 pacijenata, od čega 29 na respiratoru.

Kakvi su uslovi liječenja na COVID odjelu UKC RS?

O samim uslovima liječenja na COVID odjelu, sada već bivši pacijent Nebojša ima samo riječi hvale.

„Ja sam imao utisak kao da sam u zapadnoj bolnici, toliko je to bilo uštimano fino. Svi su bili susretljivi“, navodi.

Iako je, kako kaže, psihički dobro podnio liječenje i terapiju kiseonikom, navodi kako je primijetio i osobe koje su ispoljavale psihičke probleme tokom liječenja.

„Vidio sam jednu ženu, hoda tamo, pa ne zna naći svoju sobu. Hoda po onom hodniku, hodnik na petom spratu je baš dugačak. Hoda žena, baš vidim da nije sa glavom najbolja, onako unezvijerena, ne može naći put do svoje sobe, danima tako. Ljudi se različito ponašaju u tim psihotičnim situacijama“, priča Nebojša, koji se 21 dan u maju ove godine liječio od posljedica COVID-a.

No, pacijenti su se susretali i sa nekim dramatičnim scenama na odjelu.

„Preko puta mene su ostavljali mrtve, pa sam viđao. Ja gledam kakve su ono kese, kese tamo neke ostavljaju. Kaže ‘to su umrli’. Za osam dana, sedam ljudi je umrlo. Osmi dan još osam umrlo, znači ukupno petnaest ljudi je umrlo. Ja sam bio prvo na petom, pa na četvrtom spratu“, kaže Nebojša i dodaje da na njega to nije psihički uticalo, jer je, kao učesnik rata, dva puta bio ranjavan.

Nebojša nije mogao da potvrdi da li ga je tokom liječenja posjetio psiholog ili psihijatar, iako je naveo da je imao uredne ljekarske vizite.

Najviše samoubistava sa petog sprata UKC RS

Najviše samoubistava na UKC RS dogodilo se sa petog sprata, te bi to moralo da se posebno istraži, upozoravaju u Sindikatu doktora medicine RS.

„Ni u jednoj zdravstvenoj ustanovi u Bosni i Hercegovini (BiH), a i šire nema podataka da se nešto tako dešava. Mislim da je ovo alarmantno i vrijeme je da se uradi analiza zbog čega se to dešava i da sačuvamo živote ljudi, da se to više nikad ne desi“, rekao je za RSE predsjednik Sindikata doktora medicine RS Miodrag Femić.

Još nakon trećeg samoubistva koje se dogodilo u maju, iz Uprave UKC-a su saopštili da će „podesiti mehanizam za otvaranje prozora“, te da će instalirati i kamere kako bi se mogli spriječiti nova skakanja sa bolničke zgrade.

Umjesto COVID bolnice, UKC RS gradi garažu

No, bivši ministar zdravlja RS Slobodan Stanić u izjavi za RSE navodi kako „tehničke mjere trebaju biti na posljednjem mjestu“.

„Potrebno je prilikom prijema pacijenata posebno voditi računa o psihološkom profilu pacijenata. Treba uraditi procjenu pacijenata koji bi mogli da izvrše takozvani ‘sivi pokušaj samoubistva’. I sa takvim osobama bi se trebalo odnositi sa posebnom pažnjom u smislu da se onemogući izvršenje samoga djela“, navodi Stanić.

Dokazano je, kaže Stanić, da korona virus utiče i na psihološki status osobe zbog čega bi posebno trebalo o COVID pacijentima voditi računa.

„Nažalost, Klinički centar, umjesto da je pravio COVID bolnicu, gdje se to moglo sasvim drugačije regulisati, on je pravio garažu u momentu kada je već dobro bjesnila sama pandemija“, kaže Stanić.

Još jedan problem je i manjak i izmorenost medicinskog osoblja koji rade sa COVID pacijentima.

„Sestrama i doktorima se preveliki broj soba i pacijenata stavlja na odgovornost, gdje je nemoguće vršiti opservaciju“, ističe Stanić.

Kako COVID-19 utiče na psihološko stanje pacijenata?

Amel Amidžić, neurolog u Opštoj bolnici „Primarijus dr. Abdulah Nakaš u Sarajevu, koji se bavi istraživanjem neurološke implikacije COVID-19, navodi da pacijenti koji imaju korona virus, mogu doživjeti oštećenja mozga.

„To su mikroembolije, mali moždani udari, a posljedično se razvijaju i psihičke dijagnoze, anksioznost, delirijum, itd. Mi imamo moždanih udara koliko god hoćete kod COVID-a. Imamo i nekih psihičkih poremećaja koji su vezani“, kaže Amidžić za RSE.

On dodaje da pacijenti koji su duže u intenzivnoj njezi imaju i težu kliničku sliku.

„Kad su rađene obdukcije, nađene su češće promjene na mozgu kod pacijenata koji su bili na respiratoru. Razumljivo i da je teža klinička slika, jer pluća su u disfunkciji i više se stvara tih manjih moždanih udara. Pacijenti koji imaju težu kliničku sliku su u generaliziranoj hipoksiji mozga, manjoj koncentraciji kisika koja je potrebna za normalan moždani protok“, navodi Amidžić.

Posljedica toga je, da se „neuroni oštećuju i što izaziva delirijum, anksioznost i nerazumijevanje“.

„Anksioznost je nešto najlakše šta smo mi viđali. To su neki hiperakutni delirijumi“, rekao je Amidžić.

Šta kažu u UKC RS o samoubistvima?

Iz UKC RS nisu odgovorili na upit RSE o tome koliko je, među slučajevima samoubistava, pacijenata sa COVID odjela, te koliko je od njih imalo i terapiju kiseonikom. Takođe nisu odgovorili ni na upit kakve mjere se preduzimaju da bi se spriječili mogući novi slučajevi samoubistava.

Na konferenciji za medije 4. oktobra, predstavnici UKC-a su istakli “kako su samoubistva nešto sa čime se suočavaju bolnice širom svijeta”.

“Svemu pristupamo profesionalno, pristupili smo i ovome. Ali mi ako imamo hiljadu i po pacijenata u kliničkom centru, ne možemo postaviti zdravstvenog radnika pored svakog pacijenta. Svaki dan su tu psiholozi, ljekari i sestre i posmatramo naše pacijente” rekao je direktor UKC-a RS Vlado Đajić novinarima u Banjaluci, 4. oktobra.

Dodao je da su zatvorili i prozore koji se sada otvaraju samo na kip.

“I da nije taj prozor otvoren tu negdje, gdje je zdravstveno osoblje, možda bi pacijent našao neki drugi način da izvrši samoubistvo”, naveo je Đajić.

Sa petog sprata dogodilo se još jedno samoubistvo 4. maja. Takođe, 20. aprila dogodilo se samoubistvo skokom sa šestog sprata UKC-a, a još jedna pacijentica je sa COVID odjela skočila 12. aprila sa prozora bolesničke sobe.

Jedini slučaj samoubistva, koji odudara od ostalih, dogodio se 23. maja na Klinici za psihijatriju UKC RS, kada se pacijent objesio u toaletu Klinike.

I u samom UKC-u, naveli su još prije nekoliko mjeseci kako se ljekari bore, ne samo sa COVID-om, već i posljedicama COVID-19.

“Naši pacijenti oboljeli od COVID-19 se istovremeno bore i sa psihičkim posljedicama COVID-a (prema aktuelnim studijama: nesanicom – 42 odsto, poremećenom pažnjom ili koncentracijom – 38 odsto, anksioznošću – 36 odsto, problemima s pamćenjem – 34 odsto, depresivnim raspoloženjem – 33 odsto, zbunjenoću – 28 odsto i promijenjenom sviješću- 21 odsto)”, saopšteno je iz UKC-a RS u maju.

Od ostalih kliničkih centara u Bosni i Hercegovini tokom ove godine je zabilježeno samoubistvo početkom juna u Tuzli.