Zašto Republika Srpska nema koristi od Dodikovih susreta sa Putinom?

Tema najnovijeg Mosta Radija Slobodna Evropa bila je može li Republika Srpska vratiti dug od pola milijarde eura koji dospijeva na naplatu ove godine. Sagovornici su bili dvojica ekonomista iz Banjaluke – Damir Miljević i Zoran Pavlović.

Bilo je riječi o tome zašto je najveći dio pozajmljenog novca otišao na potrošnju, zašto je za obično skijalište u Vlasenici država potrošila enormnih 55 miliona konvertibilnih maraka, zašto se novac iz budžeta trošio na izgradnju hotela na Jahorini umjesto da to finansira privatna firma, kao i o tome kako je vlast uoči prošlogodišnjih izbora podijelila dva puta po 100 maraka studentima i penzionerima.

Razgovaralo i o tome da li bi Kina mogla da kupi obveznice Republike Srpske kako je to najavio Milorad Dodik, može li Republika Srpska imati ekonomske koristi od Dodikovog prošlonedeljnog putovanja u Rusiju gdje ga je primio ruski predsjednik Putin, zašto do sada nije bilo većih ruskih investicija u privredu Republike Srpske, a od onih koje su realizovane nije bilo koristi, može li Rusija, i kad bi htjela, finansijski pomoći Republiku Srpsku s obzirom da su njene banke pod sankcijama zbog rata u Ukrajini.

Veliki dug stigao na naplatu

Govorilo se i o tome zašto je za Republiku Srpsku od životnog značaja da u junu isplati 300 miliona konvertibilnih maraka vlasnicima njenih obveznica, kao i o tome da li će nakon te isplate biti dovoljno novca za ostale obaveze iz budžeta.

Kako se Republika Srpska toliko zadužila?

Damir Miljević: Ono što treba vratiti na godišnjem nivou je negdje oko petine budžeta Republike Srpske što je ogromna stavka. Ali problem nije toliko u zaduživanju koliko u tome gdje idu pare kada se uzme kredit.

Zoran Pavlović: Kod se potpuno zapostave privreda i poljoprivreda, javni sektor postaje sam sebi svrha, a nedostatak para se rešava kreditima. Sve zemlje se zadužuju, ali malo koja se zadužuje za potrošnju jer ta vrsta zaduživanja je dugoročno neodrživa. Ali ne bi bilo problema da se racionalno gazdovalo novcem u budžetu.

Jer Republika Srpska je prošle godine od indirektnih poreza imala priliv u budžetu oko 250 miliona eura više nego sto je bilo planiramo. Prirodno bi bilo da nešto od tog novca sačuvate kada znate da vas u narednoj godini očekuje vraćanje duga od pola milijarde eura.

Na šta su najviše otišle pare koje su dobijene zaduživanjem?

Damir Miljević: Najveći dio tog novca otišao je na finansiranje potrošnje. Svi samo gledaju kako da nešto dobiju iz budžeta, a ne kako da se nešto napravi, ostvari nova vrijednost, pa da se onda od toga naplati dio koji ide u budžet. Budžet je postao sam sebi svrha, a vlast je postala distributer budžeta na raznorazne adrese.

Predizborni poklon

Da li je dio tog novca potrošen i na predizbornu kampanju? Vlada je uoči izbora dva puta dala studentima i penzionerima po 100 maraka, a podjelu tih para najavio je Milorad Dodik.

Damir Miljević: To je ono o čemu govorim. Najveći dio tog novca je otišao u potrošnju. Bilo da se dijele pare u predizbornoj kampanji, bilo da se budžetskim novcem finansira hotel na Jahorini. Valjda bi bilo normalno to radi privatna firma, a ne da se finansira novcem iz budžeta.

Koliko je para otišlo na predizbornu kampanju?

Zoran Pavlović: To se ne može znati. Taj novac je išao različitim kanalima. Prema prigovorima koje je opozicija uputila Centralnoj izbornoj komisiji očigledno je da je novac u gotovom, papirnom izdanju bio distribuiran na izbornim mestima ili čak i pre samih izbora.

A koliko je koštala podjela dva puta po sto maraka studentima i penzionerima?

Zoran Pavlović: To je beznačajan iznos u odnosu pomenuti priliv u budžetu od 250 miliona eura. Inače, koncept distribucije novca započeo je gospodin Vučić u Srbiji, a onda su to u predizbornoj kampanji iskoristile i vlasti u Republici Srpskoj. Ali kad sve to saberete, to su zaista mali novci. Nije to problem. Problem je u enormnom trošenju na neproduktivne i neperspektivne investicije.

Ima li RS novca?

Recimo, na skijalište iznad Vlasenice, dugo 1.200 metara koje ima samo jednu žicu, potrošeno je 55, a za hotel na Jahorini 22 miliona konvertibilnih maraka. To apsolutno ne odgovara realnim potrebama. Ali očigledno je da vlast rado troši novac na taj način jer nešto od toga dobiju i oni koji finansiraju izborne kampanje stranaka na vlasti.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković tvrdi da Republika Srpska nema problema sa otplatom duga. On je oštro je kritikovao novinara koji je postavio takvo pitanje. Ima li novca u budžetu da se otplati ovogodišnji dug?

Damir Miljević: Da li ima ili nema novca u budžetu da se otplati dug – to zna samo ministar finansija. Na osnovu toga kako je planiran budžet Republike Srpske za ovu godinu trebalo bi da bude novca da se to isplati. A da li će nakon isplate od 300 miliona maraka sada u junu, biti problema sa nekim drugim isplatama, to je druga priča.

Vjerovatno hoće jer je Udruženje opština Republike Srpske već informisano da će u prvom kvartalu opštine dobiti 30 miliona maraka manje nego što su trebale da dobiju. Prema tome, očito će biti nekih rezova. Drugi problem je da li će Republika Srpska uspjeti obezbijediti priliv novih kreditnih sredstava u iznosu od milijardu i 100 miliona maraka za ovu godinu.

Obveznice u Kini?

Milorad Dodik je početkom aprila ove godine najavio da bi Kina mogla da kupi obveznice Republike Srpske. Da li će biti nešto od toga?

Zoran Pavlović: S obzirom da je Republika Srpska proteklih godina relativno uspješno izašla sa svojim obveznicama na Bečku i Londonsku berzu, moglo bi da se razgovara i o mogućnostima plasmana obveznica na kineskom tržištu. Problem je u tome što su Kinezi vrlo spori u pregovaranju, a još sporiji u odlučivanju i potpisivanju ugovora.

A mi u Republici Srpskoj za takvu operaciju baš i nemamo previše vremena pošto plaćanje dospeva za mesec dana. Inače, mislim da bi bilo samoubistvo ako se ne bi isplatile obveznice u vrednosti od 300 miliona marka koje su prodate na Bečkoj berzi, a čija naplata dospeva u junu. Time bismo izgubili kredibilitet za bilo koju novu emisiju obveznica.

Da li je obezbijeđen taj novac?

Zoran Pavlović: U decembru prošle godine potpisan je ugovor o kreditu mađarske banke u iznosu od 110 miliona eura. Da sam ja ministar finansija, sačuvao bih taj novac za isplatu obveznica sa Bečke berze. Da li je to urađeno, ne znam, ali to bi za mene bilo racionalno ponašanje.

Damir Miljević: Ne mislim da bi Kina kupila obveznice Republike Srpske jer su to za kinesku berzu beznačajni novci. Inače, mislim da će Republika Srpska isplatiti bečke obveznice koje dospijevaju u junu. Ne treba zaboraviti da je to u stvari otplata glavnice. Ako Republika Srpska vrati glavnicu na vrijeme, otvara joj se mogućnost da na toj istoj berzi ili na nekoj drugoj ponovo ponudi obveznice na prodaju. Problem je samo što bi danas uz inflaciju i rast kamatnih stopa zaduživanje bilo mnogo skuplje nego prije nekoliko godina na Bečkoj berzi.

Da li su obveznice garantovane i nekom imovinom?

Damir Miljević: U principu obveznice se ne garantuju imovinom. To ne znači da ove koje su izdate nisu garantovane imovinom. O tome nemamo informaciju jer u Republici Srpskoj svi javni poslovi su poslovna tajna.

Zoran Pavlović: Pre puštanja obveznica Republike Srpske na Bečkoj berzi bio je publikovan prospekt koji je praktično bio ugovor između kupaca obveznica i Republike Srpske. Tamo postoji klauzula u kojoj se kaže da vlasnik obveznica, ukoliko ne može da ih naplati, može da preuzme bilo koju kompaniju u kojoj Republika Srpska ima vlasništvo više od 51 posto. Zašto je ta klauzula stavljena u prospekt? Pa verovatno zato što se Republika Srpska prvi put pojavila na berzi. Neko je savetovao Vladu Republike Srpske da to stavi kao klauzulu da bi obezbedila mogućnost plasmana svojih obveznica bez velikih teškoća.

Može li pomoći Putin?

Milorad Dodik je ovih dana bio u Rusiji. Primio ga je predsjednik Putin, a imao je i razgovore sa drugim visokim funkcionerima. Dodik je uoči puta najavio da će razgovarati i o ekonomskim pitanjima. Da li bi Rusija mogla da priskoči u pomoć i pokloni Republici Srpskoj nekoliko stotina miliona? To za nju nisu velike pare, a Dodik je njen najvjerniji saveznik ne samo na Balkanu, nego i u Evropi.

Damir Miljević: Čisto sumnjam da je to moguće u trenutnoj situaciji u kojoj se nalazi Rusija s obzirom na rat u Ukrajini. Ali nije to jedini razlog. Sjećate se putovanja gospodina Dodika u Rusiju prije par godina i pokušaja da dobije takozvani mali i veliki ruski kredit od čega nije bilo ništa. Nismo do sada vidjeli da je Rusija na bilo koji način bila voljna da finansira Republiku Srpsku. Ali, uzmimo da bi Rusija sada bila spremna da pošalje neke pare. Koja banka će poslati u koju banku bilo kakav novac iz Rusije za Republiku Srpsku? Mi smo nekad ovdje imali banke u ruskom vlasništvu. Sad ih više nema. Kako bi se ta transakcija obavila? Evropska unija je uvela sankcije Rusiji, a znamo da su sve banke u Bosni i Hercegovini u zapadnim rukama.

Zoran Pavlović: Teško je verovati da je uopšte moguć finansijski transfer. Naravno, u poslu je u principu sve moguće ako se stranke dogovore. Međutim, do sada nijedna ruska investicija u Bosni i Hercegovini nije bila super produktivna, niti super efikasna. Vidimo i da je ruski milijarder Rašid Serdarov, koji je trebao da gradi novi blok termoelektrane Ugljevik, od toga odustao. Imamo i investiciju u rafineriju koja više ne radi.

Ne vidim neku perspektivu saradnje sa Rusijom. Ima, međutim, jedna stvar koja nije bila predmet medijske pažnje, a to je da je Bosna i Hercegovina postala izvoznik sirove nafte. Prošle godine je 5.000 tona sirove nafte, koja je izbušena na posavskim poljima, poslano u Srbiji radu ispitivanja kvaliteta. Jedina realna perspektiva saradnje sa ruskim kompanijama je zajednička firma za istraživanje nafte. Vidjećemo da li će od toga nešto biti.

Prazna obećanja

Zar neće biti još nekih ulaganja s obzirom da je Aleksandar Gruško, zamjenik ruskog ministra spoljnih poslova, nedavno najavio jačanje privredne saradnje i nova ulaganja Rusije u privredu Republike Srpske?

Zoran Pavlović: Finansijski tokovi su prekinuti. Ali i da nisu, do sada nismo videli nijednog investitora koji je iz Rusije došao i nešto značajno i dobro uradio za građane Republike Srpske. Kad pogledamo ko su najveći investitori u Bosnu i Hercegovinu i Republiku Srpsku, to nisu ni Rusi, ni Kinezi. Šteta je što smo ispustili priliku da kod nas dođu neke od evropskih firmi koje su se zbog rata povukle iz Rusije i Ukrajine. Predstavništva Republike Srpske ništa ne rade da dovedu evropske investitore.

Zašto Dodik trči u Rusiju i udvara se Putinu ako Republika Srpska od toga nema nikakve finansijske koristi?

Damir Miljević: To je pitanje za gospodina Dodika. On pokušava na svaki način da politički preživi. Nekadašnji zapadni miljenik i “dašak svježeg povjetarca na Balkanu” prebacio se u suprotni blok. A izjave o ekonomskoj saradnji su samo izjave. I tako ih treba shvatiti jer nakon tri dana od toga nema ništa.

Da li to znači da Republika Srpska nema ništa od Dodikovih bliskih veza sa Moskvom?

Damir Miljević: Sve ruske investicije u Republici Srpskoj u zadnjih 20 godina nisu imala nekog efekta. Da li zato što su donijete pogrešne odluke ili što nije bilo stvarne namjere sa ruske strane. Uostalom, nisam primijetio da su igdje u svijetu Rusi ozbiljni investitori osim kad se radi o nafti i plinu. Nigdje ne ulažu u industriju i poljoprivredu, pa neće ni u Republici Srpskoj.

Bečke obveznice

Ako zagusti, ako ne bude novca da se otplate dugovi, da li bi mogao da priskoči u pomoć mađarski premijer Viktor Orban s obzirom da Dodik s njima ima prijateljski odnos? Mađarska je 2021. godine poklonila novac namijenjen poljoprivrednicima Republike Srpske.

Zoran Pavlović: Niko ne poklanja, pa ni Mađarska. Mađarska je u želji da razvija svoju industriju poljoprivrednih mašina ponudila aranžman farmerima u Republici Srpskoj da uz 25 posto popusta kupe mađarske kombajne, traktore i slično. Inače, kad dođete u situaciju da vam hitno treba neki novac, svaki finansijer, bez obzira da li vas voli ili ne voli, prvo će pitati – što si došao u tu situaciju. A drugo pitanje će biti – što si do sada čekao. Tako da u ovom momentu nema previše partnera koji bi u kratkom roku transferisali nedostajuće pare. Ako nedostaju. Mada ja mislim da će se taj dug platiti. Ipak, pravi odgovor može dati jedino Ministarstvo finansija Republike Srpske.

Damir Miljević: Moje je uvjerenje je da će dug biti plaćen. Jer ako dug ne platite, vi ćete biti gotovi na finansijskom tržištu. Zato ne mislim da će se bilo ko s tim igrati. Jedini problem je, kao što sam već rekao, da li će isplata tolikog novca uticati na isplate budžetskim korisnicima. A isplatu bečkih obveznica ne bih dovodio u pitanje. Naravno, 300 i nešto miliona maraka nije malo, ali nema razloga za dizanje panike mjesec dana prije isplate. Moje je mišljenje da niko neće dovesti Republiku Srpsku u situaciju da se taj iznos ne isplati. A kakve će biti posljedice po budžet, to je drugo pitanje.

Zoran Pavlović: Mislim da ne treba razgovarati o tome da u junu neće biti isplaćeno 300 miliona maraka za bečke obveznice. Ako ne bude drugog izbora, biće zaustavljene isplate budžetskim korisnicima da bi se obezbijedio taj novac. A budžetski korisnici biće namireni kada stigne nova tranša priliva novca iz Uprave za indirektno oporezivanje.

U zaključku, da se vratimo pitanju iz naslova ove emisije. Da li će Republika Srpska biti u stanju da vrati cijeli dug od oko pola milijarde eura koji dospijeva za naplatu ove godine?

Damir Miljević: Mislim da će Republika Srpska biti u stanju da vrati taj dug zato što ima konstantan priliv u budžet, ako ništa drugo, od indirektnih poreza. Problem će biti kako da Republika Srpska obezbijedi novo zaduživanje. Bosna i Hercegovina nema aranžman sa Međunarodnim monetarnim fondom. Republici Srpskoj će taj aranžman možda biti potreban, ali Federacija za njega nije zainteresovana, pa od toga vjerovatno neće biti ništa. U najavi nema nikakvih ozbiljnih kredita od međunarodnih finansijskih institucija jer se one vezuju za ozbiljne projekte, a takvih projekata, nažalost, nema.

Zoran Pavlović: Kao što sam rekao, verujem da će obveznice, koje dospevaju na naplatu biti uredno servisirane, a u drugoj polovini godine verovatno će se izaći sa novom količinom obveznica kako bi se prikupila dodatna sredstva da se olakša teret otplate.