Zašto prezaduženi građani BiH još uvijek ne mogu proglasiti lični bankrot?

U Bosni i Hercegovini stečajni postupak se može voditi nad privrednim subjektima koji više ne mogu izmiriti svoje finansijske obaveze, ali lični bankrot još uvijek nije moguć budući da BiH nema zakona u ovoj oblasti.

Ovakav zakon bi trebao olakšati život jednom dijelu dužnika koji ne mogu izmirivati svoje obaveze zbog niza životnih okolnosti koje nisu mogli predvidjeti, kao što je bolest, prirodne i druge nesreće, smrt nosilaca domaćinstva itd.

Prema statističkim podacima stanovništvo u BiH trenutno otplaćuje iznimno velike kredite i to u iznosu od 8,1 milijardi KM. Od ovog iznosa 6 milijardi KM otpada na potrošačke kredite, 1,5 milijardi KM na stambene, a svega 254 miliona KM na proizvodne kredite.

U razgovoru za Fokus.ba profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Armin Avdić istakao je da je krajnje vrijeme da se donese zakon koji bi omogućio lični bankrot prezaduženim građanima, ali i sa mjerama kao što su to npr. u Njemačkoj.

“To bi podrazumijevalo da se osoba nakon bankrota sedam godina nalazi pod posebnim monitoringom banaka i poreskih službi i ne smije napraviti niti jedan prekršaj ili propust u svojim finansijskim aktivnostima, jer je onda on nevažeći. Tako dug vremenski period potpuno destimulira ljude da pokušaju zloupotrijebiti ovaj mehanizam, dok sa druge strane, one koji se silom prilika nađu u ovoj situaciji, natjeraju ih da vrlo pažljivo u budućnosti vode računa o svojim ličnim finansijama. Mogla bi se dodati i organizacija sistema seminara od strane ekonomista na temu ličnih finansija, kako bi se pojedincima koji imaju finansijskih problema pomoglo da ih prevaziđu”, rekao je Avdić za Fokus.ba.

Iskustva evropskih zemalja govore da je institut ličnog bankrota koristan mehanizam pomoći najugroženijim kategorijama stanovništva i posljednja linija za odbranu i očuvanje porodica i domaćinstava.

“Sa druge strane, daje se dodatna prilika pojedincima koji i nisu baš vični ekonomiji i finansijama da opreznije u budućnosti ulaze u kreditne obaveze, ali da ih se istovremeno i motiviše i educira da što više saznaju o načinima upravljanja vlastitom imovinom i životima. Što imamo manje finansijskih ugroženih pojedinaca i porodica tada je i država kao cjelina jača, a to je jedan od osnovnih ciljeva uspostave i funkcioniranja svake države”, kazao je Avdić.

On je upozorio da političarima u BiH jednostavno nije isplativo bavljenje ovom problematikom, jer im to ne donosi nikakvu korist.

“S druge strane donošenje zakona bi izazvalo reakciju banaka kao značajnih kreditora kako stanovništva tako i pojedinih vlada koje te banke kreditiraju u sve značajnijoj mjeri. Stoga političari ne žele da se zamjere bankarima kao onima koji ih značajno finansiraju. Također, tu nedostaje i stručnosti u ministarstvima kako bi se uveo jedan ovakav novi institut ličnog bankrota, što zahtijeva dosta rada u pripremi zakona u području u kojem nema nikakvih dosadašnjih isksustava. Stoga to zahtijeva dobru pripremu i dosta rada prije kreiranja samog nacrta zakona. A administracija i zaposlenici u ministarstvima i ne vole raditi baš takvu vrstu poslova”, naveo je Avdić.

Dobrim sistemom nadzora, prema njegovom mišljenju, zloupotrebe bi se mogle svesti na minimum.

Kako su za Fokus.ba istakli iz Udruženja banaka BiH, zakon koji bi trebao urediti ovu oblast jedno je od najsloženijih zakonskih rješenja u BiH, i to ne zbog mogućnosti donošenja, već zbog provođenja.

“Provedba zakona ne bi bila jednostavna, jer bi osobama koje bi proglasile lični bankrot ostala samo sredtva za osnovno preživljavanje, dok bi sva ostala sredstva bila usmjerena na otplatu duga”, naveli su iz Udruženja banaka BiH.