Zašto Pokret pravde kao jedina istinska opozicija nije prešao cenzus

Jedina stranka nastala u Banjaluci, a koja sebe svrstava na lijevu stranu političkog spektra, Pokret pravde, na lokalnim izborima osvojila je 2.100 glasova, ili 2,2 odsto. Iako bi ih mnogi, s obizirom na činjenicu da nisu prešli izborni cenzus, svrstali u izborne gubitnike, i ovaj rezultat je začuđujući imajući u vidu političku klimu u Republici Srpskoj i logističke kapacitete ove partije, piše Inforadar.

Lokalne izbore u cijeloj Bosni i Hercegovini obilježila je atmosfera u kojoj su birači bili zasićeni koruptivnom vladavinom vodećih nacionalnih stranaka. To je pogodovalo i Pokretu pravde, koji je svoj politički imidž gradio na borbi za obračun s kriminalom, odnosno, za efikasno i pošteno pravosuđe.

STRANKA KOJA JE NAPRAVILA ISKORAK

Međutim, ono na šta Pokret pravde nije pristao, a što ga je uveliko koštalo izbornih rezultata, je koketiranje s populizmom, što su opozicione partije uveliko koristile bijući bitke u lokalnim zajednicama za svaki glas. Iako je većina opozicionih stranaka stavljala akcent na teme koje se tiču ekonomskog prosperiteta i boljeg života građana, gotovo sve su, paralelno, nacionalističkim narativima podilazila biračima, kao oprobanom metodom za dobijanje glasova.

Tako su pojedini predstavnici opozicije u izbornoj godini podržavali revizionističke stavove o Ravnogorskom pokretu, odbijali da priznaju da je u Srebrenici počinjen genocid, učestvovali u litijama u Crnoj Gori. Sve je to donijelo gomilu izbornih poena među dominantno nacionalno orjentisanim glasačima.

Novi gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković (u sredini) u društvu Nebojše Vukanovića (lijevo) na litijama u Crnog Gori u avgustu ove godine

Pokret pravde nije pravio takve kompromise, makar se u javnosti i nisu otvoreno izjašnjavali na slične teme. Da li im je za zamjeriti u okruženju koje se četvrt vijeka nakon rata nije obračunalo sa prošlošću?

Ono što je sasvim izvjesno jeste da je riječ o partiji koja je napravila iskorak u odnosu na ideološki milje iz kojeg je potekla.

„Banjaluka je odavno očišćena od prave opozicije, u Banjaluci je mainstream ’desno od desnijeg’, tako da Pokret pravde dobro je osvojio i to što je osvojio“, kaže bosanskohercegovački kolumnista Dragan Bursać, ističući da je Pokret pravde, uz nekoliko stranaka registrovanih u Sarajevu, jedina istinska opozicija.

Podsjeća i na činjenicu da je u zadnje dvije godine kompletna priča Pravde za Davida spinovana „jer je predstavljana kao izdajničko-soroševska nevladina organizacija prepunu nesrba“.

„Dakle, to je taj unutrašnji narativ i taj spin koji je odradila prije svega politika Milorada Dodika a kasnije, boga mi, i politika opozicionih vođa. Čuli smo svi Stanivukovića koji je u jednom trenutku rekao ’ma bio sam mlad, ne znam ni šta je tu bilo’. Dakle, i on gradi taj narativ. I kad se tako stvari poslože neko će reći ’to je potpuni poraz’, međutim, meni je to jedan realan rezultat, realno stanje stvari u Banjaluci u ovom trenutku“, ocjenjuje Bursać.

Bursać: U Banjaluci je mainstream “desno od desnijeg”, tako da Pokret pravde dobro je osvojio i to što je osvojio

Izbornim rezultatom Pokreta pravde zadovoljan je i Davor Dragičević, čovjek od kojeg je potekla građanska inicijativa Pravda za Davida, kao prethodnica političke partije. Iako je očekivao veći broj glasova, Dragičević podsjeća da je Pokret pravde mlada stranka, kao i da su njihov cilj prvenstveno opšti izbori na kojima su teme drugačije u odnosu na teme koje dominiraju na lokalu.

„Nacionalne teme nam nisu prioritet da bi dobili bilo koji glas, ili simpatiju neke populacije. Insistiramo na vladavini prava i poštivanju zakona, a samim tim i sve druge stvari mogu vrlo brzo da dođu na svoje mjesto. Evo, nakon lokalnih izbora vidjeli ste da ljudi hoće da prekrajaju zakone, zato što im se može“, kaže Dragičević. Podsjeća građane da moraju biti aktivni sudionici izbornih procesa i promjena, tražeći odgovornost od izabranih kandidata kojima su dali povjerenje.

Dragičević tvrdi da Pokret pravde nikada neće praviti kompromise s onima koji već 30 godina urušavaju državu.

„Mislim da je krajnje vrijeme da ti ljudi odu s političke scene i da dođu neki drugi, mlađi, da se proba na određeni način pokrenuti neka vrsta dijaloga na bazi ekonomije. Mislim da je to veliki minus Banjaluke i birača što nisu izabrali Ozrena Perduva. Takav čovjek prijeko je potreban da bi se klima imalo promijenila. Iskreno sam ubijeđen da se može napraviti bolji suživot u BiH, a osnova svega moraju biti vladavina prava i jake institucije – pravosuđe i policija. Bez njih nema ni entiteta ni države“, objašnjava Davor Dragičević.

GDJE JE 40.000 LJUDI SA TRGA

Iz Pokreta pravde tvrde da ih je cijela kampanja koštala oko 3.000 KM, koliko i prosječan bilbord drugih stranaka. Osim pojedinih portala, ova partija nije bila zastupljena u većini medija u Republici Srpskoj. Sve je to doprinijelo lošem izbornom rezultatu.

Protesti “Pravde za Davida” na Trgu Krajine u Banjaluci u oktobru 2018. kada se okupilo oko 40.000 ljudi

Ipak, za mnoge je ostala zagonetka kako stranka koja je idejno-politički nasljednik građanske inicijative nije dobila veću podršku birača, ako se uzme u obzir da su protesti Pravde za Davida u oktobru 2018. izveli 40.000 ljudi na Trg Krajine u Banjaluci.

Istovremeno, Facebook grupa Pravda za Davida imala je više od 300.000 članova.

„Onih 40.000 ljudi s trga, odavno sam rekao da je 90 odsto njih došlo radi nekih drugih stvari, po političkoj liniji. Neko je smatrao da je to neki reality, dosta ljudi je odustalo do danas“, kaže Davor Dragičević.

Podrška Pravdi za Davida, kao vid promocije pojedinih opozicionara u RS, tema je koja se provlači od opštih izbora 2018. Prvi veći raskol građanske inicijative i opozicije dogodio se kada je današnji gradonačelnik Banjaluke Draško Sanivuković na Trgu Krajine rekao da će zbog izborne krađe vratiti mandat narodnog poslanika u skupštini RS. Činjenica da to nije uradio uvjerila je mnoge da su opozicionari skupljali glasove na krilima protesta Pravde za Davida.

Slično razočarenje uslijedilo je i potezom nekadašnjeg poslanika u NSRS Adama Šukala, svojevremeno istaknutog političkog promotera Pravde za Davida. Nakon što nije prošao na izbornoj listi PDP-a u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, Šukalo se vratio Vučićevom SNS-u, čiji je danas poslanik u Narodnoj skupštini Republike Srbije.

Govoreći o masovnoj podršci protestima Pravde za Davida, kolumnista Dragan Bursać kaže da su te glasove odvukli direktno opozicionari.

„PDP najviše, koji je iskoristio taj masovni pokret za svog trojanskog konja, da bi to sada, kao što vidimo, odbacio. Apsolutno se ne bave, niti im pada na pamet da se bave tim stvarima. Tu su i silni ljudi Banjaluke koji su na ovim izborima glasali protiv Igora Radojičića. To su ljudi koji su bili na Trgu, ali oni zaista ne prepoznaju taj pokret kao svoj. Jer su takođe nacionalisti, nisu denacifikovani, nema ni ’g’ od građanskog, niti je kada bilo među njima“, kaže Bursać.

On ističe da je opozicija u RS zauzela cijeli desni spektar i da bi logično bilo očekivati mjesto za ljevicu. Ali i dodaje:

„Vi nemate fizički ljudi koji bi glasali za takvu opciju. I ako ćemo biti iskreni do kraja, to je manje stvar ljudi koji se bave programima i partijama, to je do prevaspitavanja naroda.“

Poruka sa štanda “Pokreta pravde” i lider ove partije Ozren Perduv

Članovi Pokreta pravde već godinama trpe represiju institucija RS kroz prijave upućene od strane policije i sudske postupke. Istrajnost u borbi za pravdu je ono što se očekivalo da će biti prepoznato na izborima.

Ali Banjaluka ih je, očigledno, zaboravila. Euforični zbog poraza SNSD-ovog kandidata na lokalnim izborima, građani najvećeg grada u Republici Srpskoj nadaju se da će novoizabrani kandidat iz redova opozicije donijeti nužne promjene.

Šta znače te promjene – uskoro će biti jasno, iako je teško povjerovati da bilo koje reforme mogu počivati na priznavanju aktuelnog kriminala i korupcije i borbi protiv njih, i istovremenog negiranja najtežih zločina iz bliske prošlosti.

Tu je prostor i za Pokret pravde da glasnije nego do sada insistira na onome što se zalaže – neselektivnoj pravdi koja obuhvata i teme ratnih zločina, a koja neće biti ugodna za uši brojnih glasača na opštim izborima 2022. godine.