Zašto je zakasnila reakcija državnih pravosudnih institucija na Dodikove uvrede

Osam mjeseci od početka suđenja Miloradu Dodiku, predsjedniku Republike Srpske, Državi sud je prvi put reagovao na njegove komentare i uvrede upućene postupajućoj sutkinji.

Pravni stručnjaci koji su ranije upozoravali da bi mu zbog komentara o tužiocima, sudijama i svjedocima trebalo biti zabranjeno istupanje u medije o predmetu, navode da je sada saopćenje Suda BiH zakašnjela reakcija, piše Detektor.ba.

Neprimjeren akt

Opasno je da optuženi u nekom predmetu komentariše ratnu prošlost postupajućeg sudije, kaže bivši sudija i tužilac Esad Fejzagić. On smatra da je ratna prošlost važan element u procjenjivanju kvalitete i nepristrasnosti nosilaca pravosudnih funkcija, ali dodaje da to ne bi smjelo imati veze sa bilo kakvim komentarima o konkretnim sudskim predmetima.

“Čak i da jeste bilo nekih radnji, to sa konkretnim krivičnim postupkom nema nikakve veze i to apsolutno treba isključiti kao način da se obračunava sa bilo kim. Dakle, to je nešto što je zbilja neprimjereno”, kaže Fejzagić za Detektor nakon objave saopćenja Suda BiH u kome demantuju izjave predsjednika Republike Srpske, Milorada Dodika o sutkinji Seni Uzunović.

Sud BiH objavio je prije nekoliko dana svoju prvu reakciju na izjave Dodika, nakon što je javno u vezu doveo ratni zločin ubistva porodice Golubović na području Konjica sa sutkinjom u njegovom predmetu.

“Onda su se pojavili Senini suborci koji su izveli tu obitelj, ubili oca, majku i starijeg brata. Mlađi brat je ranjen otišao do policajaca da to prijavi. Ti muslimani, policajci su to dijete odveli ponovo kod egzekutora. Sena Uzunović nije ništa učinila u tom slučaju”, navodi se u saopćenju Suda BiH, u kome se citira javno Dodikovo obraćanje.

Oglasili se iz Suda BiH

Iz Suda BiH su saopćili da je ovakva izjava napad na ugled, čast i profesionalnu karijeru sutkinje Uzunović. Dodali su i da je izjava netačna, neutemeljena i bazirana na osobnom mišljenju pojedinca, te da se njom zanemaruju ranije utvrđene činjenice.

“Navedeni monstruozni zločin, koji je predsjednik RS-a pomenuo u svojoj izjavi, počinili su pripadnici Policijske stanice Konjic, a za šta su preživjeli izvršitelji pravomoćno osuđeni”, pojasnili su iz Suda BiH.

Ovo je prva reakacija Suda BiH, iako Dodik, od kako mu je počelo suđenje zbog optužbi za nepoštivanje odluka visokog predstavnika u BiH, poslije svakog ročišta na konferenciji za medije sa svojim advokatima i pristalicama komentariše rad suda, nerijetko vrijeđajući sudije i tužioce, ali i svjedoke. Pravni stručnjaci su i ranije podsjećali na predmete u kojima je optuženima bilo zabranjeno istupati u medije.

Početkom oktobra Dodikova je odbrana zatražila opet izuzeće postupajuće sutkinje Sene Uzunović zbog, kako su naveli, “neočekivane pristrasnosti”. Sud BiH je odbio ovaj zahtjev.

Fejzagić kaže da je, osim zahtjeva za izuzeće u slučaju sumnje na nepristrasnost sudije, svaka akcija u tom pogledu ilegalna, a posebno iznošenje komentara, ocjena ili kvalifikacija prije donošenja pravosnažne presude.

Na posljednjem ročištu u Sudu BiH Uzunović je upozorila pravne savjetnike iz tima Dodikove Odbrane na komentare o Sudu i njoj, pozivajući se na praksu Evropskog suda za ljudska prava u vezi s istupima advokata o konkretnim predmetima, posebno ako su oni obmanjujući i pogrešni.

“Dužna sam da štitim dignitet Suda i sebe… Postoje granice do kojih se može koristiti javni prostor za komentare o predmetu“, kazala je Uzunović.

Iz Suda BiH su saopćili i da je sutkinja Uzunović u vrijeme pomenutog zločina obavljala dužnost sutkinje Okružnog vojnog suda Mostar – Odjeljenje u Konjicu, koji nije imao nadležnost za suđenje u ovim predmetima, kao i da je tokom 1994. godine vodila istragu za ubistva u predmetu Hazim Delić i drugi, koja je rezultirala prikupljanjem dokaza za zločine počinjene u logoru “Čelebići”, prema pripadnicima srpskog naroda.

“Predmet je dostavljen Haškom tribunalu koji je u konačnici donio osuđujuću presudu za počinitelje, a navedena presuda predstavlja prvu presudu za zločine počinjene nad pripadnicima srpskog naroda”, dodali su iz Državnog suda.

Energične mjere

Nadležno tužilaštvo bi se trebalo izjasniti o javnom propitivanju ratne prošlosti nosilaca pravosudnih funkcija i eventualnom otvaranju prostora za propitivanje sudijskih odluka, kaže advokat Josip Muselimović. Prema njemu, stranke u postupku moraju koristiti pravne načine da otklone neke nedostatke u samom postupku, ali lična mišljenja moraju zadržati za sebe.

“Ne smije se dopustiti da se stranke u postupku ponašaju na način koji nije primjeren prilikama, a pogotovo dostojanstvu predsjednika Vijeća, suca i čitavog pravosudnog sustava. Ovako se zaista ruši dignitet i dostojanstvo Suda i pravosuđa”, jasan je Muselimović.

On je za Detektor još u martu ove godine kazao da je neophodno da Sud i Tužilaštvo BiH poduzmu energične mjere da se Dodikovi javni istupi o predmetu i pravosuđu zaustave.

Sada kaže da je reakcija Suda BiH apsolutno zakasnila.

“U ovom kaznenom predmetu, koliko ja pratim, prvostupanjski Sud apsolutno kasni, jer je morao reagirati u prvom slučaju – prvi put kad se iskazalo nepoštovanje prema Sudu i Vijeću, ili se sumnjalo u njegovu pristrasnost”, navodi Muselimović.

Iz Državnog tužilaštva do objave ovog teksta nisu odgovorili na upit Detektora zašto, kao u nekim ranijim slučajevima, nisu zatražili mjeru zabrane istupanja u medije o predmetu, o čemu je Detektor ranije pisao. Naveli su da im je potrebno dva dana da odgovore na upit.

U oba ranija slučaja, u sudskim rješenjima je navedeno da su optuženi u ovim postupcima koristili svoj trenutni položaj kako bi direktno uticali na javnost, iznoseći neprikladne komentare koji se odnose na krivični postupak.

Tako je Fahrudin Radončić, osnivač dnevnih novina Avaz i stranke Savez za bolju budućnost, uhapšen nakon što je prekršio zabranu kontaktiranja sa svim novinarima printanih i elektronskih medija o krivičnom postupku koji je protiv njega vođen zbog ometanja rada pravosuđa.

Ovakva zabrana izrečena je i Milomiru Savčiću, nekadašnjem komandantu 65. zaštitnog motorizovanog puka pri Glavnom štabu Vojske Republike Srpske, kome se sudilo za pomaganje u genocidu počinjenom u Srebrenici u julu 1995., godine prije nego što je pobjegao iz BiH.

Klevete i uvrede

Ali advokat i bivši sudija Vlado Adamović smatra da zabrane javnog istupanja nije moguće izreći u ovom slučaju jer se, za razliku od prethodnih, u kojima su se komentari odnosili na sam predmet, ovog puta napad odnosio na sutkinju, odnosno na određenu osobu, s ciljem njene diskreditacije.

“Zakon to rješava kroz klevete i uvrede. Oštećene osobe mogu pokrenuti postupke. U ovom slučaju sutkinja nije ništa pokrenula zbog opasnosti da, ako ona pokrene postupak, bude izuzeta. Na taj način bi se, pod navodnicima, udovoljilo intencijama da ne sudi ta sutkinja”, dodaje Adamović.

On navodi da je u ovom slučaju Sud BiH našao kompromisno rješenje da u javnost plasira informacije o pozitivnom karakteru sutkinje koje će uspostaviti balans naspram tvrdnji o njenom negativnom karakteru.
“Sada je na čitaocu, gledaocu, da se opredijeli kome će vjerovati. Sutkinja i dalje ima pravo da podnese tužbu i da se utvrđuje da li je neko iznio neistine protiv nje”, ističe Adamović.

Dodik je ranije govorio o svjedocima u predmetu, navodeći da nema potrebe kao svjedoke pozivati inspektore i druge koji su prikupljali dokaze.

Njegov advokat Goran Bubić ranije je za Detektor kazao da se klijent brani na Sudu, a ne pred medijima u javnosti, ali da je tim Odbrane prinuđen da istupa i javno a ne samo pred Sudom, jer proces smatraju nepoštenim i montiranim.

Osim o svjedocima, Dodik je na jednoj od ranijih konferencija, koje održava u Istočnom Sarajevu poslije ročišta, naveo da je “politički ambijent kod Bošnjaka prihvatio namještene sudske procese, montirane procese, naivno vjerujući da će izbaciti snažnu konkurenciju iz hrvatskog i srpskog naroda za političko rješenje koje treba biti doneseno”, te da će im se na kraju “to olupati o glavu, kako to obično bude u historiji i politici”.

Muselimović pojašnjava da zakon jasno propisuje način kako se stranke smiju ponašati u sudskim postupcima, te da jedini način izražavanja sumnje u pristrasnost sudija može biti zahtjev za njihovo izuzeće. U predmetu protiv Dodika, izuzeće sudija, posebno sutkinje Uzunović, zatraženo je, ali i odbijeno nekoliko puta kao neosnovano.

“Ako zahtjev bude odbijen, onda stranke moraju primiriti svoje ponašanje i ponašati se u skladu s pozitivnim zakonskim propisima. Neprimjereno je i nedopustivo da se optužena osoba na takav način odnosi prema Sudu i javno iskazuje sumnju u rad Sudskog vijeća”, jasan je Muselimović, uz dodatak da se nikada u svojoj praksi nije susreo s ovakvim ponašanjem osumnjičenih i optuženih.

Halil Lagumdžija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, kaže da je na Sudu da vodi postupak i da bi svaki komentar o predmetu bio neprimjeren.

“Imajući u vidu da govorimo o predmetu koji je u toku, ja se ni na koji način o tome neće izjašnjavati, jer bih mogao svojim izjašnjenjem utjecati na tok postupka”, rekao je za Detektor Lagumdžija, kome mandat na ovoj poziciji ističe u februaru.

Vršiteljica dužnosti predsjednika Državnog suda Minka Kreho ranije je u intervjuu za Detektor kazala da eventualna zabrana istupanja u javnost o predmetu zavisi od postupajućeg sudije, te da smatra da izjave optuženih ne utiču na nju i ostale sudije.

“Većina kolega ovog suda se ne bavi tim, ne čita portale. Neće da se bavi takvim stvarima, nego gleda u predmet da li ima ili nema dokaza i to je završena priča”, navela je Kreho tada, govoreći da postoje institucije koje takvo ponašanje optuženih mogu prekršajno ili krivično kazniti.

Dodik je sa bivšim vršiocem dužnosti direktora “Službenog glasnika RS-a” Milošem Lukićem optužen da su od 1. do 9. jula 2023. godine u Banjoj Luci, svjesni i znajući da je visoki predstavnik Christian Schmidt donio odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH od 1. jula iste godine, kao i odluku kojom se sprečava stupanje na snagu Zakona o izmjeni Zakona o objavljivanju zakona i drugih propisa RS-a, preduzimali radnje s ciljem nastavka zakonodavnog postupka, ne primjenjujući i ne provodeći odluke visokog predstavnika.