Zašto je na izborima u BiH stotine hiljada nevažećih listića

Četiri dana nakon održanih izbora u Bosni i Hercegovini (BiH), još se broje glasački listići. Iako se definitivno ne mogu potvrditi pobjednici izbora, izvjesno je kako je oko 420.000 nevažećih glasačkih listića, piše Radio Slobodna Evropa.

Samo za državni parlament je više od osam i po procenata nevažećih glasačkih listića, odnosno oko 127.000. Od toga je više od 76.000 u entitetu Federacija BiH (FBiH), a oko 50.000 u bh. entitetu Republika Srpska (RS).

Nešto manje nevažećih glasova je za članove Predsjedništva BiH, oko 105.000. Od toga je više od 65.000 u Federaciji BiH, a ostatak u RS-u.

Za Parlament Federacije BiH ima više od 67.000 nevažećih listića, a za skupštine kantona u FBiH više od 50.000.

Za predsjednika RS-a je više od 34.000 nevažećih glasova, a za Narodnu skupštinu RS-a oko 32.500 nevažećih listića.

Poništili ste listić? Zbog čega?

Umjesto da označi stranke i kandidate za koje smatra da bi trebali formirati novu vlast, Duško iz Doboja, odlučio je poništiti svoj glasački listić.

Za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže da je neprimjerenim sadržajima na listićima i na svim dosadašnjim izborima pokazao šta misli o kandidatima i njihovim političkim strankama, jer nije zadovoljan ni vlašću ni opozicijom.

“Tako radim svake izbore i to mi je na srcu i na duši. Zbog takvih stvari odlazim odavde, ne bježim nego odlazim. Idem u Njemačku da radim. Ima dosta ljudi koji moraju da glasaju, ali znam da se poništavaju listići. Znam da je ogroman lopovluk da se krade na milion načina”, kaže Duško za RSE.

I jedan birač iz inostranstva (ime poznato redakciji) poslao je redakciji RSE fotografiju svog poništenog listića, uz obrazloženje da “nije bio zadovoljan nijednim kandidatom”.

Srđan iz Doboja, na sjeveru Bosne i Hercegovine, za RSE kaže da je “uredno obavio svoju građansku dužnost” na svom glasačkom mjestu, dodajući da sumnja i u brojne nepravilnosti u njegovom gradu.

U Doboju je više od 2.000 nevažećih listića za predsjednika RS-a.

“Četiristo hiljada na nivou BiH je puno i ja bih to sve ponovo prebrojao i pregledao sve vreće. To već godinama nije u redu i nije slučajnost. Nema ovdje slučajnosti, nisu to ljudi sami radili nego ovi stranački. To su oni poništavali, ovi stranački su to poništavali”, kaže Srđan.

Glasovi za Dodika u dominantno bošnjačkim mjestima

O navodnim nepravilnostima svjedoči i bivši načelnik Srebrenice Ćamil Duraković, koji je na izborima bio kandidat za potpredsjednika RS, zbog čega je podnio prijave.

“Naprimjer, zvornička Klisa gdje je nelogično da Dodik dobije dominantne bošnjačke glasove, u odnosu na sve druge bošnjačke kandidate”, kaže Duraković za RSE.

Dodaje da je tražio da se otvore vreće i da se usklade sa zapisnicima koji su u poslani do gradskih izbornih komisija, a potom i do CIK-a BiH.

Nepravilnosti je, tvrdi, bilo i u srebreničkom naselju Luka.

“Neko je poklonio Miloradu Dodiku moje glasove, a potom kad sam se ja žalio opštinskoj izbornoj komisiji to je ispravljeno”, naveo je.

Ljiljana Stevanović, predsjednica opštinske izborne komisije Srebrenica, za RSE, pak, tvrdi da nije bilo žalbi i prigovora i da je sve proteklo dobro.

“Ne mogu reći da je bila primjedba Ćamila Durakovića, nego nas je samo upozorio da je možda greška, jer je kandidat ispred njega imao 29 glasova, a on nula. Ustvari, situacija je bila obrnuta i to smo odmah ispravili”, kazala je.

Šta budi sumnju kod nevažećih listića?

U ažuriranim objavama rezultata na stranici Centralne izborne komisije (CIK) BiH, nevažeći listići dijele se u dvije kategorije – nevažeće prazne listiće i nevažeće po drugim kriterijumima.

Prazni su oni koje birač samo ubaci neobilježene u glasačku kutiju.

No, pod druge kategorije spadaju i listići gdje su obilježene na primjer, dvije partije ili dva subjekta. Takvi listići, prema mišljenju posmatrača izbora, i bude najviše sumnje za izborne manipulacije.

“Manja je vjerovatnoća da je to iz neznanja ili greškom birača, više je to dobrim dijelom od tih nesavjesnih i neodgovornih članova biračkih odbora”, mišljenja je predsjednik Strateškog odbora Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” i bivši član Izborne komisije BiH, Vehid Šehić.

On dodaje da na biralištima ključan uticaj na biračke odbore imaju političke stranke.

Navodi primjer biračkog mjesta u Bosanskom Novom, na sjeverozapadu BiH, gdje je 200 glasačkih listića bilo popunjeno prije otvaranja birališta.

“Sreća, reagovalo se odmah, jer je naš posmatrač Koalicije ‘Pod lupom’ to vidio i obavijestio nas. Animiran je CIK, vidimo se da uključila i policija i što je jako bitno, uključilo se i državno Tužilaštvo. Sad se i hipotetički postavlja pitanje na kojim je biračkim mjestima to sve prošlo da nije otkriveno”, kaže Šehić.

On dodaje da bi istragu u tom slučaju trebalo proširiti i mimo članova biračkog odbora, jer, ističe, pet članova biračkog odbora to nisu uradili zato što su oni to htjeli, nego im je neko rekao.

Šehić je istakao i primjere Doboja, u centralnom dijelu BiH, te Zvornik na istoku zemlje, kao mjesta u kojima se u BiH “izborne nepravilnosti ponavljaju iz ciklusa u ciklus”.

“I tu treba apsolutno nešto mijenjati i predvidjeti daleko veće kazne. Treba utvrditi i odgovornost političkog subjekta, za kojeg se utvrdi da je on podstrekavao i tražio, onda primjenjivati sankcije, čak i zabranom učešća na sljedećim izborima”, kaže Šehić.

Hoće li biti provjere nevažećih glasačkih listića?

Predsjednik Centralne izborne komisije BiH Suad Arnautović najavio je za RSE da će tražiti provjeru nevažećih glasačkih listića.

“Moja će inicijativa biti da se to provjeri. Ogroman broj nevažećih listića može da indicira neke situacije koje nisu uobičajene i ja ovim putem javno pozivam Tužilaštvo BiH da se uključi u praćenje tog procesa, jer ćemo morati odgovoriti, prvo mi sebi, a onda i javnosti šta je u pitanju”, rekao je Arnautović za RSE.

Broj nevažećih glasova za Predsjednika RS-a jedan je od ključnih razloga zbog kojih je opozicija u tom entitetu odlučila izaći na proteste u Banjoj Luci, 6. oktobra.

“Ako je broj nevažećih listića, na primjer, za većinski izborni sistem, za članove Predsjedništva BiH i predsjednika RS-a, veliki, iznad prosjeka, onda to može da ukaže na ozbiljne sumnje”, smatra Arnautović.

Zašto opozicija u RS-u protestvuje?

Opozicione stranke u RS-u predale su zahtjev CIK-u za ponovno brojanje glasova u Republici Srpskoj, čak i za ponavljanje izbora tvrdeći da su našli više od stotinu nepravilnosti, te da je sporno 65.000 izbornih glasova.

Navode i da je kandidatkinja za predsjednicu RS-a Jelena Trivić pokradena u izbornoj noći, te da su članovi biračkih odbora umanjivali glasove koje je dobila. Kao primjer naveli su da, i u rodnom selu Trivićkine majke, kandidatkinja opozicije nije dobila niti jedan glas.

“Nevjerovatna razlika od više od 25.000 glasova u Doboju, Zvorniku i Prijedoru i da su skoro 10.000 glasova dobili gotovo nepoznati kandidati, u odnosu na ono što su od svojih posmatrača dobili u izbornoj noći, a da je njihov kandidat dobio nula glasova”, navodi predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP), Branislav Borenović.

U noći nakon izbora dva kandidata za funkciju Predsjednika RS-a, Milorad Dodik i Jelena Trivić, proglasili su pobjedu, predstavljajući javnosti različite podatke o broju glasova.

Kakva je trenutna postizborna računica?

Prema trenutnim podacima na portalu CIK-a, Milorad Dodik vodi ispred Trivić za oko 35.000 glasova.

U opoziciji su za 6. oktobar najavili protestnu šetnju, dok je lider Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik, nakon sastanka vladajuće koalicije 5. oktobra, rekao da “neće biti nikakve šetnje”, te da se opozicija može okupiti u Parku Mladen Stojanović u Banjoj Luci.

Istovremeno, Arnautović kaže je da je još “preuranjeno” podnositi zahtjeve za ponovno brojanje glasova, jer nisu utvrđeni rezultati izbora. Tek nakon toga je moguće podnijeti slične zahtjeve, dodaje.

“Mi smo trebali sa četvrtim danom pravilno da utvrdimo, objedinimo rezultate izbora sa biračkih mjesta. Međutim, pošto imamo monopol političkih partija koje predlažu članove biračkih odbora koji očito nisu osposobljeni za vršenje svog posla bili, mi sada imamo slučaj da negdje na oko 1.000 biračkih mjesta nisu kvalitetno izvršene zakonom propisane procedure”, rekao je Arnautović.

Dodao je da nakon “utvrđivanja” izbornih rezultata, u roku od 30 dana od izbornog dana, moraju biti i “potvrđeni” rezultati ovogodišnjih Opštih izbora u BiH.

I iz Delegacije Evropske unije (EU) u BiH za RSE navode da “EU ohrabruje nadležne organe da se pozabave navodima o nepravilnostima, s ciljem jačanja povjerenja u izborne rezultate i izbornu administraciju”.