stranačka nagodba?
Zašto iz Vijeća ministara BiH kriju kako je izabran Kasap?
Zanimljivo je da konkurs nije provela Agencija za državnu službu BiH, kao u ostalim slučajevima prijema novih službenika, nego Generalni sekretarijat VM
Vijeće ministara BiH potvrdilo je krajem prošle sedmice novo „rukovodstvo“ Ureda koordinatora za reformu javne uprave, saznaje Fokus. Međutim, u saopćenju za javnost objavljenom nakon sjednice o tome nije bilo ni riječi. Iako su nam u Uredu za informiranje VM dali obrazloženje da je bilo previše tačaka dnevnog reda i da ne mogu sve uvrstiti u saopćenje, vjerovatnije je da se radi o nastojanju da ovaj izbor prođe „ispod radara“ zbog brojnih nelogičnosti.
Uglavnom, dosadašnjeg koordinatora Dragana Ćuzulana naslijedit će njegov zamjenik Darko Kasap, kojeg je konkursna komisija ocijenila kao najboljeg kandidata. Radi se o kadru HDZ-a BiH, što je posebno zanimljivo u kontekstu ranijeg dogovora stranaka o raspodjeli pozicija. Naime, na čelo Ureda trebao je doći neko iz Trojke, preciznije SDP-a. Zašto se odstupilo od dogovora, da li je SDP svojevoljno odustao i šta će dobiti zauzvrat, nismo dobili odgovor iako smo se obraćali zvaničnicima te stranke.
Generalni sekretar Elvir Karajbić rekao nam je da je to pitanje „sa državnog nivoa“ i da kontaktiramo zastupnike stranke sa tog nivoa. Jedan od njih, Saša Magazinović, rekao je da nema tu informaciju te da se obratimo nekom od ministara, a ministar odbrane Zukan Helez nije odgovorio na poruku.
Golijanin SNSD-ov, a čiji je Sabljica?
Prije nego ukažemo na druge nejasnoće recimo to da je za jednog zamjenika izabran SNSD-ov Miloš Golijanin. Drugi nije izabran jer se, kako navode naši izvori, željeni kandidat blizak Trojci povukao tokom konkursne procedure, pa je imenovan vršilac dužnosti, Samir Sabljica. Zašto vršilac dužnosti, na koji period, te postoji li pravno uporište za tako nešto trebao bi pojasniti neko iz Vijeća ministara BiH ili Agencije za državnu službu. Ukoliko se radilo o najboljem od preostalih kandidata bilo bi logično da je kao takav i izabran.
Možda će biti jasnije kada i ako dođe do objave ove odluke u Službenom glasniku.
Inače, ovo je prvi put da se koordinator i zamjenici biraju putem konkursa. Sve dosadašnje imenovalo je Vijeće ministara na prijedlog predsjedavajućeg. Koordinator za reformu javne uprave i njegovi zamjenici, ustvari, imaju status savjetnika predsjedavajućeg VM, a ne rukovodioca samostalnih upravnih organizacija. I plaće su im savjetničke.
Dragan Ćuzulan imenovan je na vanrednoj sjednici Vijeća ministara BiH
Podsjećamo, uskoro bivši koordinator Dragan Ćuzulan imenovan je na vanrednoj sjednici Vijeća ministara u oktobru 2019. godine na usmeni prijedlog predsjedavajućeg VMBIH.
– Zadužen je Ured predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine da u saradnji s Uredom za zakonodavstvo izradi akt o imenovanju, te ga pripremi za potpisivanje i objavu u „Službenom glasniku Bosne i Hercegovine“ – navedeno je u Zapisniku sa sjednice.
Međutim, iz nepoznatih razloga, VM je odlučilo da se novo „rukovodstvo“ Ureda koordinatora za reformu javne uprave (pod navodnicima jer se ne radi o rukovodiocima, nego, kako smo naveli, savjetnicima) sada izabere putem javnog konkursa. Ni Ćuzulanu nije jasno zašto je tako i smatra da ima puno nejasnoća i pravnih zavrzlama.
Ne mogu biti iz istog naroda
– To je neka nova odluka da se kandidati biraju na konkursu umjesto da se imenuju. Moglo bi se analizirati da li se odstupilo od propisane procedure jer postoji neusaglašenost sa ostalim internim aktima Ureda – kaže Ćuzulan za Fokus te dodaje da postoji određeni pravni vakuum koji proizilazi iz samog statusa ovog ureda.
Zanimljivo je da konkurs nije provela Agencija za državnu službu BiH, kao u ostalim slučajevima prijema novih službenika, nego Generalni sekretarijat VM na čijem čelu je HDZ-ov kadar Robert Vidović. U komisiji za provođenje konkursa bila su četiri njegova pomoćnika i jedan savjetnik predsjedavajuće VMBIH Borjane Krišto, te zapisničar.
Sastavljači konkursa „pobrinuli“ su se da bude i diskriminatoran. Osim općih i posebnih uvjeta tekst sadrži i „ostale napomene“ u kojima se navodi da „koordinator i zamjenik koordinatora za reformu javne uprave ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda“. Iako bi svi kandidati trebali biti u ravnopravnom položaju kada se prijavljuju za bilo koju poziciju, ovdje je bila eliminatorna njihova nacionalna pripadnost.
– To nije u skladu sa našim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji i Odlukom o osnivanju Ureda. Radi se o diskriminaciji u odnosu na konstitutivne narode i ostale. Zato što su sve tri pozicije mogle biti popunjene iz reda ostalih, a samo po jedna iz naroda. Ili obrnuto, da je unaprijed bilo rezervisano za narode, ne uzimajući u obzir ostale – navodi Ćuzulan.
Inače, Pravilnik o karakteru i sadržaju javnog konkursa ADS-a BiH propisuje da prijavni obrazac može sadržavati pitanje o nacionalnosti, ali kandidatu je ostavljena mogućnost da se ne izjasni. U Članu 29. Pravilnika navedena su i pitanja koja ne treba postavljati na intervjuima, a odnose se, pored ostalog, na etničku pripadnost, nacionalno ili socijalno porijeklo, religiju, politička i druga uvjerenja, seksualnu orijentaciju itd.
Darko Kasap čeka da se u službenim novinama objavi odluka
Bilo kako bilo, Darko Kasap čeka da se u službenim novinama objavi odluka o njegovom izboru pa da od zamjenika postane koordinator. Koliko se kandidata prijavilo na konkurs i na osnovu čega je baš on ocijenjen najboljim – nije poznato. Fokus je od Službe za informiranje Vijeća ministara zatražio biografije izabranih kandidata, ali nam nije odgovoreno.
Zanimljivo je da o Kasapovom akademskom zvanju, profesionalnim kompetencijama i prethodnom radnom iskustvu nema dostupnih podataka. Na internet stranici Ureda kooordinatora za reformu javne uprave navedene su biografije Ćuzulana i drugog zamjenika Ferida Otajagića, ali o Kasapu ni riječi.
I na kraju, da se ne zaboravi, reforma javne uprave jedan je od ključnih prioriteta procesa pristupanja naše zemlje Evropskoj uniji. Iako je ovaj proces počeo prije dvadeset godina, nisu napravljeni značajni pomaci, prvenstvenog zbog nedostatka političke volje. Pokazalo se i da transparentnost rada institucijama nije jača strana, pa se pitamo kako doći do promjena uz novog koordinatora o kojem ne znamo gotovo ništa.