Zašto cijena nafte na svjetskom tržištu nema nikakve veze sa cijenom goriva u BiH
Prije nekoliko godina, tačnije 2012. godine cijena dizela u BiH bila je 2.45 maraka i to je najveća cijena do sada, sa cijenom barela na svjetskom tržištu od nešto preko 80 dolara. 2008. godine cijena dizela bila je u prosjeku 2.05 maraka po litri dok je barel imao svoj maksimum od preko 90 dolara, piše Deutsche Welle.
Suština uvoda je da cijena barela na svjetskom tržištu nema nikakve veze sa cijenom goriva u Bosni i Hercegovini što je pokazala i praksa prethodnih godina. Monopol koji drže određeni “naftaši” u BiH ali i slobodno formiranje cijena, mada je sve stvar prethodnog dogovora, doveli su do ovakve situacije. A onda je došao Međunarodni monetarni fond i rekao da neće biti nastavka aranžmana ukoliko se ne usvoje izmjene Zakona o akcizama koje predviđaju opterećenje cijena naftinih derivata od 0,10 maraka po litri.
Protesti kao reakcija na sve probleme
S obzirom da se bez novca ne mogu nastaviti sprovoditi „veliki infrastrukturni projekti”, izmjene su usvojene a stupile na snagu 1. februara ove godine. Od tada do danas cijena goriva je povećana mnogo više od iznosa koji je predviđe zakonom a akcize su bile samo odlično opravdanje za dalji rast cijena goriva.
Građani nisu protestovali prošle godine kada su izmjene zakona bile u proceduri i kada se realno moglo nešto promijeniti, već su se na to odlučili sada, kada iznad svake akcije stoji upitnik da li je ona produkt neke politike ili normalna ljudska reakcija. Dvadeset godina građanima je trebalo da se probude iz sna, kaže analitičar Tanja Topić.
“Ono što se dešava u zadnje vrijeme je sve ono što se sakupljalo ili taložilo decenijama pa se sada pokazuje ta reakcija koju smo očekivali mnogo ranije s obzirom na teško materijalno stanje i sve probleme u društvu. Ovo je reakcija na sve probleme, od odlaska ljudi iz BiH pa do slučaja Dragičević i pokazatelja da građani nemju više povjerenja u sistem”.
Gdje ste do sad
Od tih ljudi koji su otišli, veliki broj je zdravstvenih radnika čiji su poslodavci u BiH bilježili godinama ogromne gubitke i doveli zdravstvo do kolapsa. U obrazovanje uvodimo nove, savremene metode rada poput vjeronauke u srednje škole. Ako ovom dodamo i pravosuđe, onda se postavlja pitanje zašto niko do sada nije izašao na ulicu da traži bolje uslove za liječenje svoj djeteta, za njegovo obrazovanje, za pravo i pravdu?
“Ljudi poskupljenje goriva direktno osjete. Čovjek kad sipa gorivo on vadi pare iz svog džepa i naš čovjek u tom trenutku vidi direktnu štetu za svoj novčanik. A stvari poput zdravstva, obrazovanja ili pravosuđa i mnogih drugih oblasti koje ne funkcionišu, su za njih apstraktne ali se možda osjećaju nemoćni da bilo šta učine. Zašto potestuju? Zato što je lako stati i ugasiti auto. Za sve drugo treba veća volja i organizacija“, kaže Željko Svitlica, kolumnista portala Mondo.
Povećanje cijene goriva najveći uticaj ima na privredu, što onda vuče za sobom sva ostala poskupljenja. Dodatne blokade znače samo veće troškove, kaže Saša Trivić iz Udruženja poslodavaca RS. Njegov lični stav je ipak da je mnogo više razloga za nezadovoljstvo građana od trenutnih blokada.
Protestovati samo zbog goriva je licemjerno
“Protesti, koj su se prelili iz Srbije, neće donijeti ništa u ovom trenutku jer je teško zamisliti da se mijenjaju poreski zakoni zato što je cijena goriva prešla neki određeni iznos. Naravno da ne podržavam ovako visoke cijene goriva ali danas protestovati zbog cijene goriva a ne zbog svih ostalih problema u društvu je na neki način licemjerno“
U javnosti već kruže nezvanične informaciije da iza protesta stoji potpis opozicije i da će na svaki način pokušati dastabilizovati sistem u ovih nekoliko mjeseci pred izbore. Nikola Grbić iz Udruženja prevoznika RS smatra da protesti nemaju veze sa opozicijom i destabilizacijom društva. Kaže da “prevoznici neće odustati od svakodnevnih protesta sve dok se ne ispune njihovi zahtjevi i cijena goriva smanji”. Neki do njih pominju kao realnu cijenu od 1,5 KM po litri što je nerealno, s obzirom da toliko nije iznosila ni 2015. godine, kada je cijena barela bila oko 30 dolara.
“Znamo da se dešavaju slične stvari i u Srbiji ali moram da kažem da iza protesta i blokada u cijeloj BiH ne stoji nijedna politička partija niti imamo bilo kakav cilj da rušimo bilo koga. Natjerala nas je nužda i dovedeni smo do ruba propasti sa ovom cijenom goriva koja nije primjerena standardu građana BiH”, zaključuje Grbić.
Nerealno očekivati smanjenje cijena goriva
Protesti su najavljeni svakog dana u isto vrijeme širom BiH, od 17.00 do 18.00 časova. Da li protestuju svi ili je dio njih samo blokiran, teško je znati u ovom trenutku ali je nerealno očekivati da će cijene goriva biti smanjene zbog jednočasovnih protesta. Ukoliko se prošire na blokadu graničnih prelaza ili trajnu blokadu ključnih saobraćajnica širom zemlje, u tom slučaju je moguće da dođe do neke promjene. Međutim pitanje je kako će u tom slučaju taj novac, koji je već planiran, biti nadoknađen. Vjerovatno putem nekog drugog načina oporezivanja.
