Zašto BiH nema nikakve koristi od vlastite imovine iz bivše Jugoslavije?

Bosna i Hercegovina je jedna od najmanje razvijenih zemalja Evrope, iako u suštini nije siromašna zemlja, uzimajući u obzir imovinu kojom raspolaže.

Nekadašnji član Predsjedništva BiH Haris Silajdžić nedavno je izjavio kako vrijednost državne imovine BiH koja bi se mogla staviti u funkciju ekonomskog oporavka i razvoja BiH, prema najkonzervativnijim procjenama iznosi 50 milijardi KM, a njena ukupna vrijednost se procjenjuje na iznos od 100 milijardi KM.

Međutim, u praksi BiH trenutno uopšte ne raspolaže svojiom imovinom iz vremena bivše Jugoslavije koju treba vratiti, a slično je i sa nižim nivoima vlasti, koji imaju velike probleme u ovoj oblasti. Procjene su da je samo Federacija BiH vlasnik nekretnina u vrijednosti od 300 miliona KM na području drugih zemalja bivše Jugoslavije.

Kako je u razgovoru za Fokus.ba istakao v.d. direktor Agencije za privatizaciju Kantona Sarajevo Bojan Varunek, budžete u BiH je moguće puniti upravo i imovinom na koju BiH polaže pravo još iz vremena bivše države,

“U skladu sa planom rada za ovu godinu slijede prodaje preostalih neprivatiziranih preduzeća, kao i imovine iz pasivnog podbilansa, odnosno imovine van granica BiH koja je u vlasništvu preduzeća iz KS. U tom dijelu bi se mogli očekivati eventualni prilivi sredstava u Budžet KS”, rekao je Varunek za Fokus.ba.

Međutim, Varunek ističe da realizacija ovih prodaja najmanje ovisi o ovoj agenciji.

“To je tako imajući u vidu sporost povrata navedene imovine od strane nadležnih organa bivših ex-yu republika, kaoi teškoće prilikom realizacije same prodaje i uknjižbe te imovine”, kazao je Varunek.

Višemilionka imovina BiH u zemljama bivše Jugoslavije nije vraćena ni 22 godine po završetku rata u BiH, a nema naznaka ni kada bi se to moglo desiti.

Iako smo kontaktirali i Vijeće ministara BiH sa pitanjem koliko iznosi vrijednost državne imovine i kako se mogu unaprijediti aktivnosti na povratu državne imovine, odgovor nismo dobili.

Na nedavno održanoj tribini u organizaciji Vijeća kongresa bošnjačkih intelektualaca pod nazivom “Imovina države – resurs za razvoj” predloženo je uspostavljanje fonda za ekonosmki razvoj koji bi upravljao dražvmom imovinom: zemljištem u dražvnom vlasništvu, prirodnim bogatstvima, potraživanjima entiteta od bivše SFRJ, pasivnim podbilansom, imovinom bivše JNA, objektima u diplomatsko-konzularnoj mreži, objektima na Jadranskoj obali te ostalom imovinom u drugim državama bivše Jugoslavije.