Globalna kampanja 'Bodyright'
Zaštita prava na vlastito tijelo u digitalnom/virtualnom svijetu
Prema raspoloživim pokazateljima, globalno, 85 posto žena navodi da su svjedočile nasilju u digitalnoj sferi, a gotovo 40 posto je i lično iskusilo ovu vrstu nasilja
“Digitalno nasilje je stvarno – Put ka prevenciji digitalnog nasilja i zaštiti žena u virtualnim prostorima”, tema je konferencije organizirane u Sarajevu u sklopu globalne kampanje “Bodyright” Populacijskog fonda Ujednjenih nacija (UNFPA).
Sudionici skupa, koji je okupio kreatore politika i donosioce odluka, kao i aktivistice iz BiH i regiona, razmatraju različite aspekte i pojavne oblike nasilja nad ženama na internetu, koje nastaje upotrebom digitalnih tehnologija.
Predstavnik UNFPA za BiH John Kennedy Mosoti upozorio je kako nema mjesta nasilju nad ženama u bilo kojem prostoru, bilo da se radi o virtualnom ili stvarnom svijetu.
– Kampanja Bodyright pokrenuta je s ključnim ciljem da se osigura zaštita prava na vlastito tijelo u digitalnom/virtualnom svijetu na način kao što štitimo autorska prava i druga intelektualna prava – kazao je Mosoti novinarima u osvrtu na fokus spomenute konferencije.
Istovremeno, pozvao je sve društvene aktere, u prvom redu medije da se snažnije angažiraju na animiranju građana o načinima zaštite i borbe protiv nasilja općenito.
Na značaj angažmana na tom planu, ukazale su i ombudsmenka BiH Jasminka Džumhur, sutkinja Ustavnog suda RS Ivanka Marković i Jelena Veljača, aktivistica za ženska prava i članicu inicijative ‘Spasime’.
Kako su istaknule, neophodno je pristupiti izmjenama i dopunama zakonodavnog okvira u skladu s međunarodnim standardima i mehanizmima, koje je BiH prihvatila i koji čine okosnicu efikasnog djelovanja u segmentu informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Neophodno je, kako je rečeno, svakom Internet sudioniku osigurati pravo na zaštitu slobodne komunikacije i izražavanja od svakog vida zloupotrebe, a posebno kada se radi o rodno zasnovanom nasilju.
Prema raspoloživim pokazateljima, globalno, 85 posto žena navodi da su svjedočile nasilju u digitalnoj sferi, a gotovo 40 posto je i lično iskusilo ovu vrstu nasilja.
Radi se o o oblicima nasilja koje se može odvijati na društvenim mrežama, aplikacijama za razmjenu poruka, gejming platformama i mobilnim telefonima, a koje ima za cilj da uplaši, naljuti ili osramoti, te je usmjereno na povredu privatnosti, dostojanstva, telesne autonomije i drugih prava osoba koje su mu izložene.
Primjeri digitalnog nasilja, koje predstavlja ozbiljno kršenje ljudskih prava su – širenje neistina ili objavljivanje sramotnih fotografija nekoga na društvenim mrežama, slanje prijetnji preko platforme za razmjenu poruka, lažno predstavljanje, slanje neprikladnih poruka drugima u tuđe ime…
