Zaštićeno barsko područje pretvoreno u deponiju

Zaštićeno područje barskih voda Velike i Male Tišine, Odmuta i potok Žandrag uz rijeku Savu kod Šamca, koje je stanište ogromnog broja rijetkih ptica, riba, kornjača i ugroženih vodnih biljaka, guši se u građevinskom otpadu i ostacima asfalta koji se nekontrolisano istresaju na njihove obale i u korita.

Ove vodene površine koje bi trebalo da su zaštićene, danas su zatrpane najrazličitijim otpadom, a njihova korita i dno se ne čiste i ne radi se odmuljavanje godinama unazad, čime se sprečava izviranje vode i izaziva isušivanje.

Posljedica svega ovoga je katastrofa, jer se bara isušuje, korito potoka-kanala Žandraga je gotovo u cijelosti zatrpano i na površini ima vode samo ako je godina kišna, piše Capital.ba.

Da bi životinjski svijet tokom vrelih ljetnih mjeseci opstao i zaštićene vrste preživjele, voda se u baru upumpava, umjesto da se nađe način da, ako već ne može da se očisti dno, onda barem spriječi njegovo zatrpavanje šutom, kabastim i kućnim otpadom.

Ekološki aktivista iz Modriče Jovica Sjenčić, koji je u prethodnim godinama radio na zaštiti ovog područja, kaže da su potok i tri bare decenijama zapušteni i da problema ima u svakom periodu u godini.

“Najveći problemi su nedostatak vode u sušnom, odnosno ljetnom periodu i odlaganje smeća tokom cijele godine. Baca se najčešće građevinski šut, otpadna zemlja od iskopa, komunalni otpada i šljaka, asfalta. To su najveći problemi. Isušivanje bare ima veze sa klimatskim promjenama i to se može vidjeti na terenu. Svi se sjećamo da je prije 20 godina vrijeme bilo drugačije. Na ovom mjestu se bare prihranjuju podzemnim vodama, ali su izvori začepljeni i zamuljeni. Stijenske mase, šljunak i pijesak se talože, a tome trebamo dodati i razlaganje organske materije koja se svake godine sliježe prema dnu”, kaže Sjenčić o objašnjava da sve ovo zatrpava izvore.

Zbog neodržavanja bare i kanala zaštićena zona je danas vidno zapuštena. Razlog više koji bi trebalo da izazove zabrinutost je i što neodržavanje kanala i bare dovodi pod znak pitanja hidrotehničku strukturu za odbranu od poplava koji su u ovom kraju česti.

“Jer, dokle se može dizati nasip? Ne može se samo misliti o aktivnoj odbrani od poplava. Bara Tišina je jedna od tih rasteretnih površina. Napravi se ekspanziona površina koja na sebe može da primi višak vode kada su kišne godine. Da bi to funkcionisalo, potrebno je da se održava. Osim što mještani rade ponešto, pokose travu na par mjesta, ali drugog održavanja ni nema. Stazu smo pošumljavali tri puta i čistili. Posadili smo 600 sadnica, ali su ih sve skoro polomili. Možda je 10 odsto ostalo. Dolaze ljudi u ribolov i pogaze sadnice. Da barem neko može da pokosi dva tri puta godišnje i to bi pomoglo”, objašnjava Sjenčić.

Govori da je bara više puta zapaljena. Prijavljivali su požare, policija je dolazila i ništa. Pomoglo je kada su na lice mjesta došli sa inspekcijom i zaprijetili kaznama.

“Bilo je više puta i požara, izgori cijela bara. Policija dođe i ode. Table nam sruše, a baru zapale. Poslije prijave i izlaska republičkog inspektora, urađen je plan zaštite od požara i nakon toga ih više nije bilo. Po tom modelu bi se moglo i smeće riješiti. Nekoliko kazni i više ne bi bacali”, kaže on i dodaje da postoji ideja da se sve očisti, od kanala u Žandragu i Velike Tišine u Savu, preko šlajza, zatim dio između Odmuta i Save, te da se obnovi poklopac koji reguliše nivo vode“, kaže Sjenčić.

Načelnik opštine Šamac Đorđe Milićević kaže su najveći problemi sa smećem na obodu bare i da vode teški rat sa ljudima da se prestane bacati smeće i zatrpavati ovo područje.

Kaže da sredstva za čišćenje bare i kanala najčešće nalaze putem projekata i da trenutno rade na nekim od njih.

“Kroz Northgate projekat mi smo povukli neka sredstva za baru i jedan dio smo odvojili za njeno održavanje i čišćenje. Namjera je da pročistimo i uradimo odmuljavanje cijele bare i da postavimo kante za smeće. Hoćemo da zaustavimo odlaganje smeća, renoviramo kolibu i dovedemo struju i rasvjetu duž cijele bare, čime bi se područje uredilo, a bacanje smeća zaustavilo”, kaže Milićević.

U ovoj opštini su nam rekli i da ovu baru obilazi čuvar koji može da opomene ljude koji bacaju smeće, ali da je to sve. Vjeruju da bi im najbolje rješenje da se postave nadzorne kamere.

“Na mjestu gdje se postavi kamera, tamo više neće bacanja smeća, to se do sada pokazalo snimanjem prenosnom kamerom. Drugačije se tome neće moći stati u kraj. Kroz ove projekte koje smo imali, nije bilo predviđeno tako nešto. Imali smo ranije raznih aktivnosti na bari i radili smo pošumljavanje i odmuljavanje krajem 2022. godine da bi se omogućio bolji protok vode. Ova bara i njena zagađenost su baša rak-rana. Mi saniramo i čistimo, ali ljudi i dalje bacaju smeće i prljaju je”, kažu u opštini i dodaju da postoji još nekoliko projekata koji obuhvataju radove na bari.