Zapadnom Balkanu će trebati 60 godina da dostigne EU, iseljavanje jedan od najvećih izazova

Region Zapadnog Balkana područje je u Evropi s najboljim izgledima za ekonomski rast, ali ovim tempom će regionu za dostizanje EU biti potrebno još šest decenija, navedeno je u studiji objavljenoj na sajtu Svjetskog ekonomskog foruma iz Švicarske (WEF), uticajne organizacije koja okuplja najuglednije svjetske biznismene, prenose Nezavosne novine.

Kao jedan od najvećih izazova WEF vidi iseljavanje stanovništva u bogatije zemlje Evrope, što, kako naglašavaju, ubrzani ekonomski rast i povećavanje životnog standarda čini još urgentnijim. Grupa lidera koja je proučavala kako ubrzati ekonomski rast zaključila je da je potrebno raditi na sedam ključnih područja.

Kao prvu mjeru vide potrebu stvaranja velikog regionalnog fonda za inovacije, koji bi bio koordinisan u svim zemljama regiona. Dalje, oni preporučuju stvaranje inkubatora po uzoru na rješenja koja postoje u EU, koji bi pomogli da se u potpunosti iskoristi potencijal koji postoji u svakoj od zemalja regiona.

“Na Zapadnom Balkanu je posljednjih godina došlo do porasta kvalitetnih programa za poslovne inkubatore i stvaranje uspješnih startapa, ali potrebno je unijeti dodatni kvalitet u sistem. Jedno od mogućih rješenja bi moglo biti privlačenje uspješnih investitora iz inostranstva”, naglašavaju oni.

Kao treću preporuku navode jačanje digitalizacije, uz napomenu da je regionalni digitalni samit primjer na koji način se može jačati povezivanje uspješnih regionalnih subjekata koji se bave digitalizacijom.

“Fokus bi se više mogao prebaciti na saradnju ili da se proširi na druge sektore u kojima zemlje regiona imaju korisna iskustva, poput održive proizvodnje hrane i u poljoprivredi”, naglašeno je.

Kao jednu od kritičnih mjera vide potrebu jačanja sinergije između privrednika, politike i finansijskih institucija za osmišljavanje novog administrativnog okvira s ciljem jačanja malih i srednjih preduzeća kao oslonca ekonomskog razvoja.

“Takav okvir će imati implikacije za kapacitet kompanija za inovacijama i da rastu, što će im omogućiti da povećavaju bazu zaposlenosti. Postoje inovativne metode koje mogu biti primijenjene kako bi kompanijama pomogle da usvoje moderne i održivije prakse, na primjer kroz podršku drugim dijelovima privatnog sektora”, istaknuto je.

Peta mjera sadrži jačanje saradnje s institutima i univerzitetima radi jačanja istraživanja.

“Uz podršku Udruženog centra EU za istraživanje, ekonomije Zapadnog Balkana su identifikovale prioritetna područja za investicije u istraživanje i inovacije”, naglasili su oni.

Slične mjere predlažu u šestoj preporuci, u kojoj je navedeno da bi region trebalo da osnuje regionalni fond za razvoj i istraživanje, s fokusom na rješenja koja su odmah primjenjiva u privredi.

“To bi obezbijedilo dugoročni kapital za ciljane istraživačke projekte koji mogu otvoriti mnogo novih rješenja za brži razvoj”, naglasili su u ovoj preporuci.

Konačno, u sedmoj mjeri preporučuju udruživanje svih regionalnih resursa koji bi na jednom mjestu tražili zajednička rješenja za najkritičnije probleme, poput starenja populacije, odliva mozgova i smanjenja nataliteta.

Igor Gavran, ekonomski analitičar iz Sarajeva, kaže za Nezavisne novine da je osnovni preduslov za ekonomski rast u regionu pravna država, sposobnost iskorištavanja EU fondova, kao i logičko povezivanje regiona, koji primarno za cilj ima EU.

“Ključni preduslov za funkcionalan sistem su ljudi na vlasti koji su spremni i sposobni da ga uspostave. Takvi su ljudi u ovoj regiji posljednji put bili na vlasti u vrijeme SFRJ i tada smo posljednji put imali sve ovo navedeno, osim EU fondova, koji tada nisu postojali, ali jesmo imalo povoljne vanjske izvore finansiranja koji se mogu s njima usporediti”, smatra on.