Zaobilaženje ključnih problema u odnosima BiH i Hrvatske

Bosna i Hercegovina sa svojim prvim susjedima funkcioniše po principu spojenih sudova. Stoga su odnosi u regiji od izuzetne važnosti. Bilo bi dobro da su te veze i sa istočnim i sa zapadnim susjedima puno čvršće i prije svega iskrenije nego što jesu, prve su reakcije u BIH nakon posjete članova bh. Predsjedništva Zagrebu.

Za bolju budućnost cijelog Balkana saradnja među susjedima je ne značajna već presudna, smatraju analitičari u Bosni i Hercegovini. Stoga je posjeta državnog Predsjedništva Zagrebu od izuzetne važnosti kao i obećanja da će Hrvatska snažno podržati put Bosne i Hercegovine ka punopravnom članstvu u Evropsku Uniju.

No, Zoran Ivančić, dugogodišnji mirovni aktivista, Zagrebčanin sa adresom u Sarajevu, ne vjeruje da su vlasti u regiji sposobne da se, kako kaže, suoče sa istorijskim trenutkom u kom se nalazi Evropa. U tom kontekstu ne vjeruje ni u veliku pomoć Hrvatske kada je riječ o putu BIH ka EU:

“Hrvatska se ulaskom u Europsku uniju radikalizirala, više se ne mora pretvarati da je nekakva normalna zemlja. Jednom kad vas prime više ne morate ispunjavati te nekakve općenite norme europskih vrijednosti. Ako ste vidjeli članak u njemačkim novinama Sie Deutche – Hrvatska je nova Mađarska”, kaže on.

Neki su mediji uoči posjete bh. Predsjedništva javljali da će ona biti iskorištena i za razgovore o boljoj i jačoj poziciji Hrvata u BiH. O toj su se temi hrvatska predsjednica i predsjedavajući bh. Predsjedništva na konferenciji za novinare diplomatski izjasnili. Tvrde – razgovora o stvaranju trećeg entiteta nije bilo, no jeste o podršci konstitutivnosti hrvatskog naroda u BIH.

“Bolje je možda govoriti o HDZ-u, nego o nekim pojedincima. HDZ hrvatski i HDZ Bosne i Hercegovine će sigurno raditi na servisu na hrvatskom jeziku, na formiranju entiteta itd. To znamo iz dosadašnjih iskustava”, dodaje Ivančić.

Kakav odnos HDZ-ove vlasti može biti prema BiH, jasan je i profesor iz Mostara Slavo Kukić:

“Njima nije trebalo niti dva – tri mjeseca da zametnu gužvu. Ja sam siguran da njihove ambicije što se tiče Bosne i Hercegovine nisu ništa drugačije u odnosu na ono što rade u Hrvatskoj. Ako bih htio zaželjeti nešto, daleko im kuća od naše, inače ćemo ovdje imati više problema no što ih sad imamo.”

O izmjenama izbornog zakona u BiH, i to u kontekstu da članove Predsjedništva BiH mogu birati isključivo njihovi sunarodnjaci, bilo je riječi u Zagrebu. Podršku za izmjene izbornog zakona od Hrvatske na konferenciji za novinare zatražio je predsjedavajući bh. Predsjedništva Dragan Čović. Svačija pomoć, ako su dobre namjere, je dobro došla kaže professor Kukić.

“Iako ja osobno mislim da mi prije svega sami moramo riješiti problem u našoj vlastitoj kući. Mostar je dio te vlastite kuće. I u njemu se najzornije pokazuje kako vladajuće političke elite nisu uopće raspoložene da bilo šta pokrenu s mrtve točke”, dodaje on.

Nekoliko je otvorenih pitanja između dvije države, no o onim koje najviše tište građane danas, ako je suditi po konferenciji za novinare, nije bilo riječi na sastanku najviših zvaničnika dvije države.

Jedno od njih je pitanje rješavanja problema tradicionalne trgovine među dvije zemlje. Ekonomski analitičar Mateo Živković kaže da svaki preferencijalni tretman koji pružimo Hrvatskoj u smislu vanjskotrgovinske razmjene, nužno se, zbog njezinog članstva u Europskoj uniji mora odnositi i na sve druge članice Europske unije.

“Međutim, takav odnos može dovesti donekle u pitanje, kako mi to kolokvijalno zovemo, ‘domaću proizvodnju’ u Bosni i Hercegovini. U tom dijelu su razgovori, pregovori i dogovori sa Hrvatskom, odnosno Eurpskom unijom, donekle osjetljivi”, objašnjava on.

Adis Arapović iz Centra civilnih incijativa ne vjeruje da će ovo pitanje biti jednostavno i brzo riješeno

“Ugovor sa Hrvatskom o tradicionalnoj trgovini ne može biti do pola završen. Dakle, najvjerovatnije će ići na štetu Bosne i Hercegovine ukoliko želimo ispuniti očekivane zadatke koji su pred nas stavljeni”, smatra Arapović.

Nije bilo riječi ni o povratku protjeranih Hrvata u bosansku Posavinu niti o tome kako će se rješavati pitanja statusnih prava izbjeglij Srba iz Hrvatske.

“Kao i do sada, samo bacanje prašine u oči. Da je imala ta država sluha, do sada bi vratila Srbima ličnu imovinu, ne želi da vrati stanarska prava, ne želi da isplati penzije koje nije isplaćivala tokom osam do devet godina rata”, kaže predsjednik Udruženja radnika i invalida rada izbjeglih iz Hrvatske sa državljanstvom BiH Nikola Puzigaća.