Šta donosi novi zakon o “švicarcima” u FBiH?

Kako se od samog početka i moglo očekivati, priča oko konverzije kredita u švicarskim francima u marke izazvala je brojne reakcije, kako unutar Bosne i Hercegovine, tako i iz inostranstva.

Sve one se mogu staviti u dva bloka – jedne koji smatraju kako Parlament FBiH mora donijeti zakon i štititi svoje građane, i druge kako se te stvari moraju rješavati između banaka i klijenata, te da se država ne treba miješati. Dok prvi tvrde kako su krediti u “švicarcima” u BiH obična pljačka, drugi smatraju kako je predloženo rješenje o konverziji kredita u francima u FBiH štetno za društvo u cjelini. Naime, MMF je stava kako se svi problemi trebaju rješavati između klijenata i banke, zakon o “švicarcima” već je ranije “pao” u RS-u te sada ostaje vidjeti što će biti u FBiH.

– To su smiješne tvrdnje, pa što se to loše dogodilo nakon što je Hrvatska donijela zakon, ili Crna Gora, te još neke zemlje. U Hrvatskoj je osam banaka imalo kredite u “švicarcima”, u nas samo jedna, pa su oni bez problema izglasali rješenja koja štite njihove građane, kazao nam je Kemal Duraković, predsjednik Udruženja korisnika kredita u švicarskim francima “Švicarac”.

Nadalje, tvrdi kako konverzija može donijeti samo pozitive efekte jer će povećati potrošnju. Bez obzira na sve veće pritiske, on je izrazio nadu kako će zakon o konverziji proći Parlament FBiH, te da će zastupnici štititi narod koji ih je birao, a ne banku. Što god da se dogodi sa zakonom, Duraković kategorički tvrdi kako oni nikada neće odustati od borbe za svoja prava.

S druge pak strane, Francisco Parodi, rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda u BiH, u jednom intervjuu na pitanje o konverziji kredita u švicarskim francima je odgovorio:

“Smatramo da se bankarski sektor već efikasno bavi rješavanjem problema konverzije kredita u švicarskim francima. Način pojedinačnog rješavanja ovog pitanja između zajmoprimca i zajmodavca u BiH predstavlja dobar korak u pravom smjeru i pomaže da se broj neriješenih slučajeva kredita u švicarskim francima značajno smanji. Međutim, prisilna konverzija kredita ili prinudni kurs, posebno ako se primjenjuje retroaktivno i ako se primjenjuje na kredite koji su već otplaćeni ili reprogramirani i konvertirani kroz pojedinačne dogovore s bankama, za nas je problematična i stoga je ne preporučujemo. Ovakva rješenja utječu na postojeće kreditne ugovore i stvaraju visok stupanj pravne neizvjesnosti. A, kada se teret konverzije ovih kredita prisilno nametne bankama, to može nanijeti značajnu štetu rezervama kapitala tih banaka”.

Zlatko Hurtić, međunarodni stručnjak za razvojnu ekonomiju, za Fenu je kazao da je konverzija štetna za cijelo društvo, napominjući kako razumje osobnu tragediju koju prolaze korisnici kredita u francima. Nažalost, kako kaže, svi su oni ugovore sa bankama dobrovoljno potpisali.

Štediše su u tom momentu, po njegovim riječima, smatrale kako je to za njih povoljan aranžman i jedan vremensko razdoblje crpili su korist iz njega plaćajući nižu kamatnu stopu u odnosu na veliku većinu onih koji su kredite uzimali uz EUR klauzulu.

Smatra kako je uzimanje ovakvih vrsta kredita jedna vrsta kockanja na koju su ljudi dobrovoljno pristali, jer najveći broj štediša, njih oko 96 posto nije ni pomišljao na ovu varijantu jer su dizali kredite vezane za euro. Ukoliko se usvoji zakon, kako navodi Hurtić, rizici po cijelo društvo bili bi veliki.

Domaći i inostrani investitori dobili bi jasnu poruku kako ugovori nisu stabilni, jer ih država i parlamenti mogli mijenjati da bi na izborima dobili koji glas više. Konačno, taj zakon bi ugrozio poslovanje bar jedne od većih banaka, što bi samo po sebi vodilo otežanoj mogućnosti smanjenja ionako visokih kamatnih stopa, jer bi poslovanje u okviru našeg bankarskog sektora postalo još rizičnije.

U slučaju likvidacije jedne od tih banaka situacija bi bila još gora i moguće je da bi iziskivala intervencije iz federalnog proračuna s obzirom da bi sistem zaštite depozita kakvog sada imamo na razini BiH mogao biti ugrožen, istakao je Hurtić. Ukratko, kako je dodao, cijena koju bi platilo društvo, tj. svi drugi građani koji se nisu kockali sa ovakvom vrstom kredita i nepravda prema njima bili bi daleko veća nego “pravda” prema malom broju ljudi koji su se dobrovoljno bez ikakvog pritiska uveli u ovu krajnje rizičnu avanturu.

– Banke i štediše trebaju naći kompromis, a Vlada i Agencija za bankarstvo FBiH u tome im trebaju pomoći. To vidim kao jedino rješenje. Drugo, ekonomsku sudbinu zemlje i naš europski put ne možemo staviti u ruke neodgovornih parlamentaraca koji su nas zbog glasova i populizma nanovo doveli u tešku situaciju iz koje samo oni crpe korist, mišljenja je Hurtić.