Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH trenutno se ne provodi

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH bi na sjednici zakazanoj za četvrtak, 16. januara, trebalo da, u prvom čitanju, razmatra Prijedlog zakona o sprečavanju sukoba interesa u institucijama vlasti BiH, čiji su predlagači poslanici Saša Magazinović, Damir Arnaut i Jasmin Emrić.

Poslanik Jasmin Emrić, koji je u prethodnom sazivu bio i predsjednik Komisije za odlučivanje o sukobu interesa, u razgovoru za Fenu kazao je da je postojeća situacija takva da se Zakon o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH trenutno ne provodi, zbog toga što nema tijela koje bi ga provodilo, jer je ranijim članovima komisije istekao mandat.

Pojasnio je da je mandat ranijih članova komisije bio vezan sa članstvom u Predstavničkom domu, odnosno Domu naroda PSBiH. S obzirom na to da je nakon općih izbora 2018. godine uspostavljen novi saziv parlamenta, tim članovima je istekao mandat.

Emrić navodi da je osnovna manjkavost postojećeg zakona ta što su u sastavu komisije bili i članovi Parlamenta BiH.

Po njegovim riječima, to su bile i primjedbe GRECO-a (Grupa država za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope), ali i primjedbe, kako nevladinog sektora u BiH, tako i opće javnosti – sumnja u pristrasnost rada članova Parlamenta koji su članovi Komisije i treba da odlučuju o sukobu interesa svojih kolega u Predstavničkom domu i u Domu naroda ili drugih zvaničnika imenovanih od Parlamentarne skupštine BiH i Vijeća ministara BiH.

Podsjetio je da, pored državnih parlamentaraca, komisiju čine i direktor Agencije za prevenciju korupcije i kooridnaciju borbe protiv korupcije i njegova dva zamjenika.

Upitan koje su bile osnovne zamjerke i preporuke GRECO-a u vezi s ovom temom, naveo je da je osnovna zamjerka ta što se sumnja u neovisnost rada Komisije.

– GRECO je dao primjedbu i na način finansijskog izvještavanja, jer članovi Parlamenta kada popune obrasce o finansijskom stanju i imovini, ti se obrasci kasnije nisu provjeravali u smislu istinitosti podataka. Tako da smo u ovom novom tekstu prijedloga zakona definirali i odredili i provjeru tih podataka. Znači, ono sve što član Parlamenta prikaže o svom finansijskom stanju i imovini, to je podložno kasnijem provjeravanju tih podataka kroz zvanične evidencije – pojasnio je Emrić.

Po njegovim riječima, suština predloženog zakona koji bi trebao biti razmatran je da se odredi status komisije, kako bi ona mogla obavljati svoju funkciju i vršiti poslove iz nadležnosti koje su zakonom propisane.

– Do sada nismo imali određen status komisije, tako da ona niti je bila pri Parlamentu, niti je bila pri nekoj drugoj instituciji na nivou BiH, već je bila u nekom međuprostoru. Konkretnije, mi smo koristili memorandum Parlamentarne skupštine BiH, a ovjeravali akte pečatom Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije. Također, bila je odvojenost između komisije i Ureda komisije, koji za komisiju treba obavljati stručne, administrativne i tehničke poslove. Ured komisije se nalazio pri Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, tako da je komunikacija između komisije i samog ureda bila otežana. Tu se onda preklapaju i nadležnosti između predsjednika komisije i komisije i direktora Agencije, pa je vrlo teško sve to kooridnirati kako bi se mogao organizirati kvalitetan rad komisije – naveo je Emrić.

Kazao je da se predloženim zakonom komisija definira kao stalno, nezavisno i samostalno tijelo, koje će biti uspostavljeno od Parlamentarne skupštine BiH. Predviđeno je da sjedište komisije bude u Parlamentarnoj skupštini BiH u Sarajevu.

– Sam sastav komisije, također, ovim zakonom se potpuno mijenja, jer komisiju više ne bi činili članovi Predstavničkog doma i Doma naroda, nego bi to bila profesionalna lica, stručne osobe koje bi se prijavljivale na javni konkurs i kasnije bi sastav komisije i komisija trebala biti imenovana od Parlamentarne skupštine BiH, kada Zajednička komisija za ljudska prava provede cjelokupan postupak – pojasnio je Emrić predložene novine u zakonu.

Predloženim zakonom je predviđeno da komisija ima pet članova, predsjednika i četiri člana, a mandat bi im bio pet godina.

– Članovi Komisije bi odlučivali o sukobu interesa svih izabranih i imenovanih zvaničnika. Novim zakonom se uvode i nove definicije, odnosno jasnije se propisuju odredbe koje definišu šta su to nosioci javnih funkcija, jer je tu bilo različitih tumačenja. Sada se to sve svodi pod definiciju nosioca javne funkcije, a to je izabrano ili imenovano lice u institucijama BiH, izabrana i imenovana lica u agencijama ili ustanovama koje se osnivaju od Parlamentarne skupštine BiH ili Vijeća ministara BiH. S obzirom na to da bi to bilo stalno tijelo koje osniva PSBiH,ono bi moralo biti predviđeno budžetom, imalo bi svoj budžet – kazao je Emrić u razgovoru za Fenu.