Zakon o smanjenju plata bh. zvaničnika nazvan populističkim

Poslanici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine obavili su raspravu o Prijedlogu zakona o obaveznim doprinosima zvaničnika u institucijama BiH kojeg su predložili poslanici Naše stranke Predrag Kojović, Mirjana Marinković-Lepić i Damir Arnaut te poslanica Nezavisnog bloka Aida Baručija po hitnom postupku.

Poslanica Marinković-Lepić podvukla je da se radi o visokom stepenu hitnosti zbog saniranja posljedica pandemije, a već je poznato, kaže, da se kasni s usvajanjem mjera za prevazilaženje tih posljedica.

– Ovo je prilika da pokažemo odgovornost i solidarnost jer je predloženo da se zvaničnici u bh. institucijama odreknu plate u iznosu od 20 posto i da se ta sredstva usmjere u poseban fond koji će ustanoviti Vijeće ministara BiH i iz kojih će se sredstva koristiti isključivo za saniranje ekonomskih posljedica – dodala je.

Poslanik Socijaldemokratske partije (SDP) Saša Magazinović upozorio je da i kada bi se danas usvojio ovaj zakon on neće moći stupiti na snagu dok se ne promjeni Ustav jer nije moguće smanjivati platu poslanicima tokom trajanja mandata i da je bio u redovnoj proceduri ne bi prošlo na Ustavnopravnoj komisiji iako će glasati za zakon.

Odgovorio mu je poslanik Naše stranke Damir Arnaut koji je kazao da su predlagači predložili izmjenu Ustava, ali taj amandman Kolegij Doma nije stavio na dnevni red sjednice te je kazao da se time kupuje vrijeme no izrazio je bojazan da Zakon neće imati podršku u Domu naroda jer je u Klubu Srba četiri delegata Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD).

Dopredsjedavajući Doma Denis Zvizdić (Stranka demokratske akcije – SDA) kao član Kolegija odbacio je navode Arnauta pojašnjavajući da su u pitanju dvije odvojene stvari jer su amandamani na Ustav i zakon predloženi da se razmatraju u različitim procedurama.

Zakon je predložen po hitnom postupku i kao takav, kaže Zvizdić, odmah je stavljen na dnevni red dok se amandamani na Ustav mogu razmatrati samo po redovnom zakonodavnom postupku te ukoliko ponovo dođe pred Kolegij o njemu će se odrediti.

Kako će fond čije uspostavljanje predviđa ovaj zakon trošiti sredstva i ima li ustavne nadležnosti za to pitao je poslanik Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH Predrag Kožul upozoravajući da je BiH imala iskustvo šta se događa kada medicinsku ili bilo koju drugu opremu nabavljaju nekompetentni ljudi.

Poslanica SNSD-a Snježana Novaković-Bursać nazvala je ovaj zakon populističkim napominjući da on nema ni ustavnog osnova niti šanse da bude implementiran, te je bez ulaženja u to može li se smanjiti plata ili ne za nju, kaže, neprihvatljivo formiranje bilo kakvog fonda.

Poslanik HDZ-a Nikola Lovrinović podsjetio je da se duže vrijeme predlažu ovakva rješenja koja se tiču primanja izabranih i imenovanih zvaničnika, mjere koje se predlažu su populističke te je predložio da ono što se uštedi na plaćama visokorangiranih zvaničnika rasporedi i usmjeri na policajce, službenike i namještenike.

Napominje da ukoliko se nastavi sa ovakvom praksom u Sarajevu će moći raditi samo Sarajlije jer stručni saradnici, službenici i namještenici “ne mogu uopće živjeti od ovog novca, niti mogu doći na posao, niti imaju plaćen prijevoz ako su udaljeni manje od 80 kilometara”.

U diskusiji je Lovrinović kritizirao i odredbe Izbornog zakona nazivajući ih nakaradnim, a replicirao mu je Arnaut kazavši da je to tačno jer je Brojana Krišto (HDZ) dopredsjedavajuća Doma dobila hiljadu glasova manje od njega, a članica je Kolegija.

Po okončanju rasprave predsjedavajući Doma Nebojša Radmanović (SNSD) obavijestio je poslanike da je zahtjev Vijeća ministara BiH za razmatranje Prijedloga zakona o privremenim mjerama u radu pravosudnih i drugih organa BiH za vrijeme stanja prirodne ili druge nesreće po hitnom postupku skinut s dnevnog reda.

Nije bilo poslaničke rasprave o Prijedlogu amandmana II. i amandmana III. na Ustav BiH koje je predložio poslanik Demokratske fronte (DF) Dženan Đonlagić i negativnom mišljenju Ustavnopravne komisije o tom prijedlogu.