Zakon o kleveti u RS: Posljednji ekser u kovčeg javne riječi

I ono malo hrabrosti, koje je ostalo kod novinara koji nisu u službi politike, biće izbrisano potezom pera i izmjenama Krivičnog zakona Republike Srpske, kojim se, nakon što je odlukom visokog predstavnika prije više od 20 godina ukinuta, kleveta ponovo vraća u krivični postupak.

I pored upozorenja medija, javnosti, građana, nevladninih organizacija ali i međunarodnih predstavnika, kriminalizacija klevete od juče je u Krivičnom zakonu, što u praksi znači da za iznesenu riječ u javnom prostoru, ukoliko neko samo smatra da se radi o kleveti, možete da završite u višegodišnjem krivičnom postupku.

Obeshrabrujuće za novinare

„Kriminalizacija klevete će djelovati obeshrabrujuće na mnoge novinare, posebno mlade kolege, da se uopšte upuste u istraživanje osjetljivih i kontroverznih priča. Sa druge strane, zagovornik sam neophodnosti zakonskog uređenja medijskog prostora, jer je trenutno stanje haotično pa čak zabrinjavajuće“, kaže novinarka iz Banjaluke Brankica Spasenić, sa kojom se slaže najveći broj kolega novinara, piše Deutsche Welle.

Zakonom su propisane novčane kazne za klevetu, koje su umanjene u odnosu na nacrt zakona i sada se kreću od dvije do šest hiljada maraka. Novčane kazne, koje su u nacrtu iznosile i do 120 hiljada maraka, predviđene su i za javno izrugivanje zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili etničkom porijeklu ali i seksualnom opredjeljenju ili rodnom identitetu. Više novčane kazne definisane su za klevetu iznesenu u sredstvima informisanja odnosno medijima, uključujući i društvene mreže i javne skupove.

Ništa od toga čak ne bi bio problem da pravosuđe nije jedno od najkorumpiranijih u Evropi, upozoravaju novinari, što će sigurno dovesti do zloupotreba.

„Od početka smatram da nije toliki problem u visini kazni, koliko u nepovjerenju novinara i građana u pravosuđe, te brzinu i efikasnost sudskih postupaka. To je prvo što treba imati na umu kada se spominje da je i u 20 zemalja EU kriminalizovana kleveta. Drugo je stepen demokratske svijesti u tim zemljama u odnosu na nas”, kaže Brankica Spasenić, objašnjavajući upravo na svom primjeru da novinari ne strahuju od istine, već od zoupotrebe te istine.

Loše, ali glasaćemo

„Za 20 godina rada u novinarstvu imala sam jednu tužbu za klevetu, koja je srećom odbačena, ali je čitav proces trajao oko godinu, a i uvjerila sam se da domaće sudije ne razumiju najbolje način novinarskog rada. Ako je sad već ovako kako jeste i zakon usvojen, bilo bi neophodno uvesti i sudske vještake za novinarstvo i klevetu, te dodatno edukovati sudije koji bi radili na ovim predmetima“, zaključuje Spasenić.

Mediji su mjesecima upozoravali na pogrešne poteze vlasti kada je riječ o ovom pitanju, posebno jer se do danas ne zna ko je učestvovao u kreiranju zakona. Čak i političari, koji su glasali za zakon, znaju da nije dobar.

„Da li je ovo najbolje? Ne znam. Ajde da kažemo da nije, ali je korak u pravcu zaštite svih građana. Dakle, ugrožavanje slobode govora, siguran sam da neće biti dovedeno u pitanje“, kaže predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić.

U Ministarstvu pravde uvjeravaju da zakon nije uperen protiv medijskih sloboda, već kako bi se reguilisao javni prostor u tom smislu. Resorni ministar Miloš Bukejlović kaže da je predlagač uvažio primjedbe koje su stigle tokom javne rasprave i da je usvojeni zakon drugačiji u odnosu na nacrt.

Plodno tlo za obračune

„Djelimično je prihvaćena i primjedba da se iz nacrta zakona briše dio koji se odnosi na krivično djelo protiv časti i ugleda na način da je brisano krivično djelo uvrede, a kažnjavanje za uvredu ostaje u sferi prekršaja“, kaže Bukajlović.

Nisu problem kazne, nije problem istrajati u tome da se uredi javni prostor, već činjenica da se medijska zajednica uvodi u krivični postupak. To u praksi znači da procesi protiv novinara mogu trajati godinama i da, ukoliko nemate novca da platite kaznu, završite u zatvoru.

„Visina kazne nije bitna. Ona može biti i dvije marke. Bitan je krivični proces koji se može voditi protiv novinara ili bilo kojeg pojedinca. A ti procesi u BiH traju godinama i u ovakvom pravosuđu kakvo imamo, sjajno su tlo za obračun sa novinarima“, kaže predsjednik Kluba novinara Banjaluka, Siniša Vukelić.

Da visina kazne nije problem poručuju i iz organizacija civilnog društva, navodeći da se na ovaj način stvara dodatni pritisak na javnost i medije koji slobodno misle.

„Problem nisu kazne koje su oni sada smanjili, nego je krivični proces jako opasan. Mogu vam uzeti dokumenta, ne možete tražiti posao jer ste krivično gonjeni itd“, kaže Aleksandar Žolja, iz Helsinškog odbora građana Banjaluka.

Iza neprijateljskih linija

Međutim, vlast u RS se neće zaustaviti na ovom zakonu. Pored zakona o radu nevladinih organizaciija, predsjednik RS Milorad Dodik najavljuje i donošenje zakona kojim bi se uvelo označavanje „neprijatelja Republike Srpske“.

„Da budu zapisani u istoriji kao neprijatelji srpskog naroda i Republike Srpske“, rekao je Dodik prije nekoliko dana, označivši kao neprijatelje prvo sudije Ustavnog suda BiH. Još se ne znaju detalji ovog zakona ali iz opozicije poručuju da „ovako nije bilo ni u najcrnjim vremenima jednoumlja“.

„Sve ovo nije ništa drugo nego jednoumlje i put u totalitarizam, u najmračije doba kakva je bila 1948.“, zaključuje poslanik Liste za pravdu i red u Narodnoj skupštini RS, Nebojša Vukanović.