predstavnički dom
Zakazana hitna sjednica Parlamenta BiH zbog sve češćih napada na povratnike
Poslanik Edin Ramić je kazao za Fenu kako se radi o tome da se u posljednje vrijeme pojavilo nekoliko različitih sigurnosnih izazova kada su u pitanju povratničke sredine, koji su uznemirili povratničku populaciju
Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine zakazana je za četvrtak, 21. septembar sa samo jednom tačkom dnevnog reda, a to je “Učestali napadi na povratnike na području entiteta Republika Srpska i Prijedlog mjera i aktivnosti na poboljšanju sigurnosti povratnika na teritoriji Bosne i Hercegovine”.
Zahtjev za sazivanje hitne sjednice s ovom tačkom dnevnog reda uputili su poslanici: Edin Ramić, Šemsudin Dedić, Milan Dunović, Šemsudin Mehmedović, Safet Kešo, Zlatan Begić, Denijal Tulumović, Amor Mašović, Vlatko Glavaš, Šerif Špago, Nermin Mandra, Jasmin Emrić, Midhat Čaušević i Elvisa Hodžić.
Poslanik Edin Ramić je kazao za Fenu kako se radi o tome da se u posljednje vrijeme pojavilo nekoliko različitih sigurnosnih izazova kada su u pitanju povratničke sredine, koji su uznemirili povratničku populaciju.
Stanje u RS-u
– Smatramo potrebnim da se institucije očituju i da se predlože odgovarajuće mjere s ciljem profesionalizacije policije, depolitizacije, popunjavanje policije na bazi Ustava BiH i zakona kako je to planirano u odnosu na pripadnost konstitutivnim narodima, prema popisima u BiH – naveo je Ramić.
Izrazio je nadu da će za to biti razumijevanja.
– Ovdje se, prije svega, misli na stanje na području entiteta Republika Srpska, ali što se mene tiče, mislim da stanje treba popravljati i u sredinama u Federaciji gdje su se vratili Srbi. Mislim da ta inicijativa treba biti razmotrena, o njoj ‘hladne glave’ donijeti potrebne mjere. Svima je u interesu da imamo povoljnu sigurnosnu situaciju – smatra Ramić.
U obrazloženju predložene tačke dnevnog reda između ostalog je navedeno da javnost u BiH gotovo svakodnevno svjedoči napadima na povratnike nesrpske nacionalnosti u entitetu RS, „koji u posljednje vrijeme poprimaju oblik sistematskog djelovanja s ciljem pritiska na povratnike bošnjačke i hrvatske nacionalnosti s očiglednom namjerom da ih se prisili da konačno napuste svoje domove“.
Dodaje se da je u proteklih nekoliko godina, prema zvaničnim evidencijama, zabilježno čak 120 incidenata u kojima su meta napada bili povratnici u ovaj entitet. Fizički napadi i prijetnje, napadi na vjerske objekte i provokacije na vjerskoj i nacionalnoj osnovi, zabilježeni su u gotovo svakom povratničkom mjestu u entitetu RS.
Poslanici koji su predložili razmatranje ove tačke dnevnog reda, predložili su i da Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvoji i nekoliko zaključaka.
Predloženi zaključci
Prvim predloženim zaključkom najoštrije se osuđuju „učestali sistematski napadi na povratnike na području entiteta RS, motivirani vjerskom i nacionalnom netrpeljivošću, čiji je cilj pritisak na povratnike bošnjačke i hrvatske nacionalnosti s konačnom namjerom da ih se prisili da napuste svoje domove“.
Također, od vlasti entiteta RS, a posebno MUP-a RS, se traži da efikasno zaštiti povratnike od napada, umjesto tolerisanja, a ponekad i ohrabrivanja tih napada.
– Tražimo od visokog predstavnika u BiH da u skladu s obavezama propisanim Općim okvirnim sporazumom za mir u BiH i ovlastima utvrđenim Zaključcima Vijeća za provedbu mira iz Bonna od 9. i 10. decembra 1997. godine donese zakon kojim će se striktno provesti odredba o proporcionalnoj nacionalnoj zastupljenosti u policijskim strukturama, te da se u skladu s tim izvrši prijem većeg broja Bošnjaka i Hrvata u policijske strukture entiteta RS, odnosno Srba u strukture MUP-a Federacije i kanatonalnih MUP-ova. Zakonom bi trebalo regulisati da se u naseljima u kojima povratnici iz jednog naroda čine većinu, na rukovodne pozicije imenuju policijski službenici iz tog naroda – navodi se u jednom od predloženih zaključaka.
Predložen je i zaključak kojim se od Vijeća ministara BiH traži da formira Fond na državnom nivou iz kojeg bi se u periodu od narednih pet godina stimulisao angažman policijskih službenika koji žive u FBiH, a rade u RS, odnosno policijskih službenika koji žive u RS, a rade u FBiH.