“Zajedničke” institucije izbačene iz zakona, ali ne i iz političkog rječnika: To (ni)je istorijska odluka

Izraz „zajedničke institucije“ su nametnuli političari iz bh. entiteta Republika Srpska (RS), implicirajući da je Bosna i Hercegovina zajednica država ili državna zajednica entiteta.

Ovo za Radio Slobodna Evropa (RSE) kaže Harun Išerić, stručnjak iz oblasti upravnog prava iz Sarajeva.

Dodaje kako je zbog toga očekivana odluka Ustavnog suda BiH kojim je sintagma „zajedničke institucije“ izbačena iz postojećih i budućih zakona u Bosni i Hercegovini.

Ustavni sud BiH je 20. januara ukinuo naziv „zajedničke institucije“ u Zakonu o zastavi BiH iz 2001. godine.

Donio je odluku u kojoj je ovaj pojam neustavan, navodeći da Ustav BiH propisuje jedino institucije Bosne i Hercegovine. U odluci se navodi i kako je zakonodavac, odnosno državni parlament, dodavanjem riječi „zajedničke“ izmijenio suštinu jasne ustavne odredbe.

„Pojam zajedničke institucije tekstualno ne odgovara Ustavu, a ni suštinski ne korespondira sa organizacijom države BiH i njenom pravnom prirodom i političkim ustrojem“, dodaje Išerić.

Ustavni sud BiH ovom odlukom ne zabranjuje korištenje izraza „zajedničke institucije“ u političkom narativu.

Koje su pravne posljedice odluke Ustavnog suda BiH?

Prema odluci Ustavnog suda BiH, pojam „zajedničke institucije“ treba biti ukinut u Zakonu o zastavi BiH, kao i u svim budućim zakonima.

Ovaj član zakona će biti izbrisan automatski nakon što Ustavni sud BiH objavi odluku u Službenom glasniku.

Išerić navodi kako ne očekuje da će političari iz RS prestati koristititi tu sintagmu.

„Siguran sam da neće. Objavom će biti automatski brisane odredbe koje su proglašene neustavnim i to je suštinski to“, naglašava on.

Odmah nakon što je Ustavni sud BiH donio odluku reagovali su predstavnici vlasti iz RS.

Tako je Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH na Instagramu napisala „da bi valjalo poništiti akte Parlamentarne skupštine BiH /Predstavničkog doma i Doma naroda/ objavljene u Službenom glasniku BiH br. 12/99, pa time poništiti i prenos vlasništva i iseliti sve te institucije“.

Ona je aludirala na odluku Doma naroda BiH iz 1999. godine u kojoj se pravo vlasništva nad zgradama i zemljištem prenosi na Bosnu i Hercegovinu – zajedničke institucije BiH.

Profesor ustavnog prava Kasim Trnka kaže za RSE da će se o načinima primjene odluke Ustavnog suda BiH znati više kada puni tekst odluke bude objavljen.

„Ako Ustavni sud BiH procijeni da je time nanesena velika šteta političkom sistemu, može reći da se takve odluke poništavaju. To znači da od početka ne mogu proizvoditi nikakve pravne posljedice. Ili sud može odlučiti da se od danas ne može upotrebljavati taj izraz, a da ono što je bilo prije ostaje u tekstu“, ističe on.

Da li je odluka ‘istorijska’?

Nakon što je Ustavni sud BIH donio odluku, po apelaciji Denisa Zvizdića, predsjedavajućeg Zastupničkog doma Parlamenta BiH, on ju je nazvao ‘historijskom’.

“Danas je Ustavni sud BiH prihvatio moju apelaciju i proglasio sintagmu ‘zajedničke institucije’ neustavnom. Ovo je historijska odluka jer je Ustavni sud trajno potvrdio da BiH po svom karakteru nije državna zajednica, već država sa svojim suverenitetom i historijskim kontinuitetom”, naveo je Zvizdić.

No, pravni stručnjaci za RSE se ne slažu sa takvom kvalifikacijom.

„To nije istorijska odluka. Ta odluka u našem kontekstu ima političko značenje, s obzirom na strane u BiH i ima politički značaj“, kaže profesor ustavnog prava Nurko Pobrić.

Pravni stručnjak Harun Išerić ocjenjuje da je Zvizdić „pogriješio kad je nazvao odluku istorijskom“.

„Postoji par odluka koje su istorijske. Konstitutivnost naroda, državna imovina i možda još njih par. U svakom slučaju nije istorijska i mislim da je značajna, jer eliminira iz pravnog života neku terminologiju koja je neustavna, a koja se bila ustalila“, dodaje on.

Šta do sada nije provedeno u praksi?

Odluke Ustavnog suda BiH su obavezujuće, ali neke od nih nisu provedene u praksi.

Prema podacima Ustavnog suda BiH, institucije Bosne i Hercegovine i entiteta nisu provele 11 ustavnih odluka, a jedna odluka je djelimično provedena.

U apelacionim predmetima nije provedeno 10 odluka.

„Pitanje izvršavanja odluka bilo kojeg Ustavnog suda ostaje dominantno pitanje pravne i političke kulture. Nije to pitanje krivičnog prava. Tako da se jedino možemo osloniti na političku i pravnu kulturu vladavine prava i izvršavanja odluka“, kaže Išerić.

Odluke nisu provodili državni i entitetski parlamenti, nekoliko opština u BiH, sudovi, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine i Vlada Kantona 10.