Izvještaj BIRN-a
Zabrinjavajuće: Porast kršenja digitalnih prava u BiH i zemljama regiona
Izvještaj o kršenju digitalnih prava za period 2022–2023. obuhvata Albaniju, BiH, Hrvatsku, Mađarsku, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Rumuniju, Srbiju i Tursku sa registrovanih gotovo 1.500 slučajeva, što je skoro duplo više u odnosu na prethodni broj od 782 slučaja
Govor mržnje, diskriminacija, digitalne manipulacije, kao i kompjuterske prevare u proteklih godinu dana neki su od registrovanih 1.427 oblika kršenja digitalnih prava u regionu, pokazuje novi izvještaj Balkanske istraživačke mreže prezentovan danas u Sarajevu, piše Detektor.
Izvještaj o kršenju digitalnih prava za period 2022–2023. obuhvata Albaniju, BiH, Hrvatsku, Mađarsku, Kosovo, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Rumuniju, Srbiju i Tursku sa registrovanih gotovo 1.500 slučajeva, što je skoro duplo više u odnosu na prethodni broj od 782 slučaja. Osim građana, u Izvještaju “Digitalna prava u vrijeme krize: Autoritarizam, političke tenzije i slabo zakonodavstvo koje jača kršenja“ Balkanske istraživačke mreže (BIRN), zabilježena su brojna kršenja koja su počinili online mediji, javne ličnosti i političari.
Izvještaj BIRN-a je u BiH zabilježio 157 slučajeva kršenja digitalnih prava, među kojima su najčešći govor mržnje i diskriminacija, prijeteći sadržaj i ugrožavanje sigurnosti, a žrtve su uglavnom bili građani.
Azem Kurtić, jedan od novinara koji je radio na Izvještaju o kršenju digitalnih prava Balkanske istraživačke mreže (BIRN), podsjetio je na slučaj u Bijeljini kada je maloljetnik u videima na TikToku prijetio komšijama Bošnjacima, ali dodao i da je ovaj mladić bio žrtva jer je njegov identitet objavljen u mnogim online medijima u kojima su se pojavili razni oblici govora mržnje.
Prema njegovim riječima, korisnici društvenih mreža još uvijek nisu svjesni umjetne inteligencije i mogućnosti stvaranja lažnog sadržaja koji može uništiti nečiji život, te je kazao kako je ovo također jedan od trendova koji je sve više zastupljen u online prostoru.
Anida Sokol, istraživačica “Mediacentra” je kazala da je ova organizacija radila slično istraživanje 2021., kada je oko 60 posto tada mladih ispitanika izjavilo da su im glavni izvori informacija online mediji i društvene mreže, ali i da više vjeruju lokalnim medijima jer znaju ko je objavljeni sadržaj sačinio.
Dodala je da je potrebno više konstuktivnog novinarstva jer veliki broj medija prenosi izjave političara koji često sadrže govor mržnje, bez kritičkog izvještavanja.
Anes Čerkez, autor publikacije “Mladi online u Bosni i Hercegovini: Žrtve i počinioci kršenja digitalnih prava“, kazao je kako je ovo istraživanje inspirisano povećanim brojem slučajeva kršenja digitalnih prava, a najviše kod srednjoškolaca. Naveo je da je Balkanska istraživačka mreža zabilježila 90 slučajeva među mladim ljudima u periodu između septembra 2022. i augusta 2023. godine.
“Mladi su prvenstveno konzumenti online sadržaja, što predstavlja prijetnju za njih jer su izloženi više. Svaki treći srednjoškolac je iskusio neku vrstu govora mržnje, a koji je često zasnovan na fizičkom izgledu“, naveo je Čerkez te dodao da je Instagram najpopularnija mreža koju koristi 75 posto ispitanika, a među kojima jedna trećina vjeruje informacijama koje prikupljaju putem društvenih mreža.
Maida Ćulahović iz Regulatorne agencije za komunikacije BiH je tokom panel-diskusije navela da ovo tijelo još uvijek nije nadležno nad online platformama u našoj zemlji. Podsjetila je na Akt o digitalnim uslugama, koji je predložila Evropska komisija, te navela kako on nameće konkretne obaveze online platformama i štiti korisnike i njihova prava.
“Slučaj femicida u Gradačcu demonstrira šta je potrebno kada platforme nemaju nikakvu odgovornost za sadržaj koji se širi kroz njihove platforme, a otkriva i slabosti njihovih žalbenih mehanizama, kao i mehanizama za moderaciju sadržaja“, objasnila je Ćulahović.
Detektor je ranije pisao zašto je gotovo četiri sata video ubistva Nizame Hećimović iz Gradačca bio dostupan na Instagramu, iako su posljedice njegovog gledanja bile ozbiljne i dugoročne.
Zemljotres jačine od 7,4 Richtera rušio zgrade, ima mrtvih i nestalih. Stradale i ambasade 