Za osam mjeseci na migrante potrošeno oko 17 miliona eura, ali se ne zna tačno za šta

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH večeras nije prihvatio zaključke poslanika Jasmina Emrića (A-SDA) da taj dom zaduži Vijeće ministara BiH da hitno izmijeni Odluku o određivanju privremenih prihvatnih centara za smještaj migranata na način da se briše lokacija bivše tvornice “Bira” u Bihaću, odnosno da se odmah zatvori taj privremeni prihvatni centar, kao i da se zatvori prihvatni centar “Miral” u Velikoj Kladuši.

Piše: S. DEGIRMENDŽIĆ

Glasanju o ovim zaključcima prethodila je burna rasprava o Informaciji o stanju u oblasti migracija u Bosni i Hercegovini za august 2020. godine čiji je podnosilac Ministarstvo sigurnosti BiH.

Emrić je pojasnio da odluka Vijeća ministara nije utemeljena na materijalno pravnom propisu I da ovu odluku ne propisuje zakonodavni okvir u BiH. Kazao je i da se izmještanje migrantskih centara iz Bihaća i Velike Kladuše traži prvenstveno iz sigurnosnih razloga I zbog svega onog što su građani USK-a proživljavali protekle tri godine. Podsjetio je da su privremeni prihvatni centri u Biri, Moralu i Sedri uspostavljeni na osnovu ugovora s privatnim firmama koje stoje iza tih centara.

Pitanje za Cikotića

Emrić je upitao i ministra Selmu Cikotića i Vijeće ministara BiH zbog čega je odluka o uspostavljanju prihvatnih centara donesena samo za USK-a, dok za Republiku Srpsku i većinu drugih kantona i gradova u FBiH, takva odluka ne postoji.

– Samo USK-a i Kanton Sarajevo imaju prihvatne centre. Jasno je da je ovo politička igra, i samo SDA, SNSD i HDZ ne trpe posljedice i nemaju štete zbog migrantske krize. Kada jedan minsitar u vladi FBiH kaže da migranti ne mogu u Hercegovinu, njega se odmah posluša, nas koji smo migrante primili još 2018. godine i pokazali empatiju prema njima proglašava se nehumanim. Zašto se ne uvaži i glas građana USK-a, pa da se odrede barem kvote i da se migranti ravnomjerno rasporede u centrima širom zemlje – kazao je Emrić.

On je kazao i da je očekivao da će se u informaciji o migracijama naći i podaci o tome koliko se plaća smještaj za migrante u prihvatnim centrima u BiH, koji su mahom privatni i da se treba znati ko to i koliko zarađuje od migrantske krize. Naročito zbog toga, kazao je Emrić, jer dio sredstava se troši iz IPA fondova u te namjene, a taj novac trebao bi ići na ukupni razvoj zemlje.

– Ministre Cikotiću, nezvanične informacije govore da se mjesečni zakup za te prihvatne centre privatnim licima plaća od 15.000 eura do 50.000 eura. Vi znate koliko je tačno ta cifra i kažite nam da znamo, jer naše službe i institucije to moraju znati – istakao je Emrić.

Emrić je ukazao i na različite podatke o broju migranata s kojima raspolaže Služba za poslove sa strancima BiH i MUP USK-a.

-U prvih 8 mjeseci Službi je prijavljeno 11.292 nezakonita migranta što je smanjenje u odnosu na isti period 2019. godine. Kada pogledamo podatke iz informacije MUP-a USK onda vidimo da je na području USK za isti period legitimisano 23.696 migranata. Ova informacija želi prikazati smanjenje broja migrantskog toka. Nešto tu ne odgovara. Da bismo mogli kvalitetno procijeniti broj migranata trebali bismo imati podatke svih policijskih agencija. U šumama, privatnom smještaju, napuštenim objektima u USK-a procjenjuje se da je je oko 8.700 migranata i oni nisu u sistemu bilo kakve evidencije – kazao je Emrić.

U šta su utrošeni milioni?

Prema Informaciji Ministarstva sigurnosti BiH za osam mjeseci je za rješavanje migrantske krize potrošeno oko 17 miliona eura, no iz dostavljenih podataka nije jasno precizirano na što je taj novac konkretno potrošen, te je Emrić kazao da bi javnost morala znati i taj podatak.

Poslanicima se obratio i ministar sigurnosti BiH Selmo Cikotić koji je kazao da je u KS bilo više registriranih migranata nego u Unsko-sanskom kantonu.

On je kazao da se moraju potpisati sporazumi o readmisiji. Jedan takav je potpisan 4. novembra sa Pakistanom.

– I u jednoj i u drugoj državi nalazi se u procesu parlamentarne ratifikacije i do tada se ne može primjenjivati a i kada se ratifikuju to je jedan težak proces. Te države nemaju interes da se ti sporazumi primjenjuju – kazao je Cikotić.

On je podsjetio i na hronologiju dešavanja od prebacivanja migranata iz Bire na Lipu, pa do nedavnog zatvaranja tog šatorskog kampa i njegovog ponovnog uspostavljanja. Kazao je i da nije bilo odobrenja Evropske komisije da se kontejneri iz Bire prebace na Lipu, jer za to nisu bili stvoreni preduvjeti.

Kazao je da je njegovim i angažmanom drugih ljudi iz nadležnih institucija koje je okupio u tim spriječena humanitarna katastrofa na Lipi i da je situacija s migrantima sada donekle sanirana.

Zastupnica Alma Čolo (SDA) kazala je da odluke Vijeća ministara BiH moraju poštivati svi nivoi vlasti.

– Ja nisam sretna što u Sarajevu ima 4.000 migranata, ali policija mora biti efikasna. Isto tako u vašem kantonu, ako je policija efikasna ona će riješiti problem. Ne može ministar Cikotić smještati migrante na Mars. Fluktuacija je išla prema USK, oni su se zadesili kod vas da bi brže prelazili granicu. Ako budemo krizom upravljali sa lokalnog nivao onda tu nema upravljanja – kazala je Čolo, kazavši Emriću da on ne može tražiti od Vijeća ministara da povlači svoje odluke.

No, niti Čolo, a ni drugi zastupnici SDA nisu reagirali kada je zastupnica Sanja Vulić (SNSD) kazala da ta stranka ostaje pri ranijem stavu kada su u pitanju migrantski centri na području RS, odnosno da ih tamo neće biti.

Faksimil rezultata glasanja za Emričev zakljucak da Vijeće ministara poništi odluku o uspostavi Bire kao prihvatnog centra

Zastupnici Čolo replicirao je Damir Arnaut iz Naše stranke, kazavši da nije tačno da Vijeće ministara BiH može biti iznad Parlamenta BiH.

– Ako Parlament usvoji zaključke poslanika Emrića onda je to sasvim legalno. Ovdje je potpuno jasno o čemu se radi. Ovdje nema dijeljena odgovornosti niti tereta, sve je palo na USK dijelom na KS, ali najveći teret je na USK i povrh svega imate jednu anomaliju da je Bira u centru grada. Da bi se ovaj problem riješio mora se znati i to ponovo pitam zašto su naše granice prema Srbiji otvorenije kada je u pitanju naša Granična policija i zašto Granična policija BiH pomaže više Hrvatskoj da migranti ne odu tamo i oda ostanu na USK-a, nego da GP stavi resurse na granicu sa Srbijom, pitao je Arnaut.

Mirjana Marinković Lepić kazala je da su migranti godinu i po bili na ulicama Tuzle i da se odustalo od njihovog smještanja u jedan centar kada su se tome usprotivili u lokalnoj zajednici.

– Sasvim je razumljivo što zastupnik Emrić traži da se promijeni odluka. Trebamo podnijeti teret migrantske krize. Srbija je rasporedila teret migrantske krize. U jednom malom mjestu gdje je idem jer imam rodbinu oni su u malom broju i oni se faktički ne primjećuju. Evo Republika Srpska se ugleda na Srbiju pa neka se i u tome ugledaju, kazala je Lepić.

Optužbe iz SDA

Šemsudin Dedić, zastupnik SDA kazao je da nikada nije bila namjera da se migranti na silu vrate u Biru. Ocijenio je i da je tačno da ima problema s migrantima u Bihaću i Velikoj Kladuši, ali da se oni preuveličavaju, te da se kod građana stvara kako je rekao bespotreban strah. Dedić je rekao da je Vlada USK od Vlade FBiH dobila pretprošle godine četiri miliona maraka, a da još nema izvještaja o utrošku tih sredstava. Dedić je najavio i da će buduća podrška Kluba SDA Vijeću ministara zavisiti od njihovog odnosa prema prijedlozima Minsitarstva sigurnosti BiH za rješavanje migrantske krize. I on je saglasan da se mora znati koliko se plaća zakupnina za smještaj migranata.

Dedić je optužio A-SDA da vodi kako je kazao “autonomašku politiku” prema Sarajevu, na što mu je Emrić pokušao replicirati, no s obzirom na to da nije imao više pravo na replike, Emriću je isključen mikrofon, pa se nije moglo čuti šta je želio kazati Dediću.

Iako su zastupnici SDA mahom bili protiv Emrićevih stavova, ipak pri glasanju o njegovim prijedlozima zaključaka ostali su suzdržani. Emrića su podržali zastupnici Naše stranke, SDP-a, Nezavisnog bloka i SBB-a.