Za očuvanje okoliša nužno je “ne ostaviti nikoga iza”

Više od 800 miliona ljudi u svijetu živi s manje od 1,25 američka dolara dnevno, mnogi gladuju, nemaju ispravnu vodu za piće i sanitarne uvjete, a žene žive u siromaštvu u nesrazmjerno većem broju od muškaraca. Ovi podaci su navedeni u Ciljevima održivog razvoja, dokumentu Ujedinjenih nacija koji sadrži 17 ciljeva sa 169 potciljeva za sve zemlje svijeta. Strategija razvoja naglašava da je cilj “ne ostaviti nikoga iza”.

Ciljeve održivog razvoja u BiH naslovljene “Zamisli 2030” prezentirala je Envesa Hodžić-Kovač iz UNDP-a na interaktivnoj radionici za bh. medije koju su agencije UN-a u BiH organizirala na Trebeviću prošlog ponedjeljaka.

Upozoravajući su podaci o stanju okoliša i klimatskim promjenama u svijetu.

Procjenjuje se da je 2014. bilo 795 miliona hronično pothranjenih ljudi, što je često posljedica degradacije životne sredine, suše i gubitka biodiverziteta. Više od 90 miliona djece mlađe od pet godine ima težak oblik pothranjenosti. Svaka četvrta osoba u Africi je gladna.

Svake godine umre više od šest miliona djece koja ne dočekaju peti rođendan. Od bolesti koje se mogu spriječiti, kao što su male boginje ili tuberkuloza, svakog dana umre 16.000 djece. Svakog dana umre nekoliko stotina trudnica ili porodilja uslijed komplikacija pri porođaju, a u zemljama u razvoju, svega 56 posto porođaja u ruralnim sredinama odvija se uz stručnu pomoć. Sida je danas vodeći uzrok smrtnosti kod adolescenata u podsaharskoj Africi, regionu kojim i dalje hara epidemija HIV-a.

U zapadnoj Aziji i sjevernoj Africi veći broj djece prekinuo je školovanje zbog aktuelnih oružanih sukoba.

Nestašica vode pogađa više od 40 posto ljudi u svijetu, što je alarmantan podatak, a procjenjuje se da će ovaj procent rasti s porastom globalne temperature kao posljedice klimatskih promjena.

Godine 2011. je 41 zemlja bila suočena s problemima u vodosnabdijevanju, deset zemalja je gotovo dokraja iscrpilo zalihe obnovljivih slatkih voda. Projekcije do 2050. godine govore da će najmanje svaka četvrta osoba biti pogođena stalnom nestašicom vode.

Emisije gasova s efektom staklene bašte su u porastu i danas su za 50 posto veće nego 1990. godine.

Prosječni godišnji gubici od zemljotresa, cunamija, tropskih ciklona i poplava računaju se u stotinama milijardi dolara, a investicije potrebne na godišnjem nivou samo za saniranje rizika od katastrofa iznose šest milijardi američkih dolara.

Život više od tri milijarde ljudi zavisi od morskog i priobalnog biodiverziteta. Danas je 30 posto svjetskog ribljeg fonda izloženo pretjeranoj eksploataciji, što je značajno ispod nivoa na kome se može ostvariti održivi prihod.

Zagađenje mora, koje najvećim dijelom uzrokuju kopneni izvori, dostiže alarmantan nivo: u prosjeku, na svakom kvadratnom kilometru okeana nalazi se 13.000 komada plastičnog otpada.

Gubitak zemljišta je 30-35 puta veći od historijske stope. Suša i dezertifikacija, u kojima je izgubljeno 12 miliona hektara, javljaju se sve više iz godine u godinu i pogađaju siromašne zajednice u cijelom svijetu. Od 8.300 poznatih životinjskih vrsta, osam posto su već izumrle, a 22 posto su u opasnosti od izumiranja.

I podaci koje je za BiH prezentirala predstavnica UNDP-a su zabrinjavajući.

U BiH u apsolutnom siromaštvu živi 15 posto stanovništva (s 35 KM mjesečno), a svako šesto domaćinstvo je siromašno. Istovremeno je 250 milijardera u BiH. Posebno su siromaštvom pogođeni Romi, njih 69 posto su u apsolutnom siromaštvu. U ruralnim područjima živi 60 posto stanovništva BiH, a samo šest posto ruralnih domaćinstava živi primarno od poljoprivrede. Procjenjuje se da je u poplavama 2014. izgubljeno pet godina razvoja, a da je BiH izgubila 100 godina razvoja zbog rata.

Ulaganje u preventivne mjere je 20 posto jeftinije od saniranja posljedica i stoga je strateško planiranje osnova za sigurniju budućnost za sve stanovnike planete Zemlje i gdje “niko neće biti ostavljen izvana”.

Sanel Kajan, novinar Al Jazeere, kroz svoje je tv priloge o zagađenju Neretve ilustrirao temu zagađenje rijeka u BiH, o kojoj je imao uvodno izlaganje. O uspostavi zaštićenih područja u BiH govorila je Aida Hadžić, novinarka emisije “Ekologika”, BHT 1, dok je o očuvanju okoliša govorio Tim Clancy, irski Amerikanac s adresom življenja u Sarajevu, aktivista u ekologiji i turizmu. Temu zagađenje zraka u Bosni i Hercegovini dopunjenu svojim radijskim prilozima prezentirala je Sanela Habeš, novinarka BH Radija.

Platformu BiH za smanjenje rizika od katastrofa prezentirala je Aida Hadžić-Hurem, koordinatorica Projekata za smanjenje rizika od katastrofa u BiH i Almir Beridan, viši stručni suradnik u Sektoru za zaštitu i spašavanje Ministarstva sigurnosti BiH.

Novinari su u diskusiji istakli da je neophodan aktivniji pristup ekologiji u uređivačkim politikama. I odgovoran lični pristup u lokalnoj zajednici, porodičnom odgoju djece te profesionalni medijski angažman su pravci djelovanja novinara u educiranju, afirmiranju i podizanju svijesti o značaju očuvanja okoliša u sredini u kojoj žive i rade. Jer za, sortiranje smeća, odlaganje otpada u kontejnere a ne u rijeke i na javne površine, te eliminiranje prakse da su parkovi i druge javne gradske površine WC-i za kućne pse, nije potreban novac. Potrebno je mijenjati negativnu praksu, da bismo živjeli u čistijem okruženju, jedan je od zaključaka radionice.

Kroz medije, rečeno je, treba djelovati u pravcu izlaska iz opće građanske apatije i u smjeru transformacijske akcije. Ekološki animirani, osnaženi i aktivni građani, društveno odgovorni pojedinci mogu doprinijeti značajnim pomacima u okruženju te preventivnom djelovanju na smanjenju rizika od katastrofa, i na način da “niko nije izvan”.