Za “ležarinu” neiskorištenih 144 miliona KM od putarine plaćat ćemo oko 144.000 KM godišnje

Bosna i Hercegovina ima neiskorištenih oko 144 miliona maraka naplaćenih od putarine za izgradnju autoputeva i izgradnju i rekonstrukciju drugih puteva koji se vode na posebnom podračunu otvorenom kod Centralne banke BiH, potvrdio je za Fokus Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.

Piše: S. DEGIRMENDŽIĆ

Ovih 144 miliona KM su deset posto ukupnog iznosa prikupljenog od početka 2018. godine, a za koje ni nakon tri godine od početka naplate ovog prihoda nema dogovora šest članova Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje (UO UIOBiH kako da ih raspodjele.

PRIVREMENA ODLUKA NA SNAZI GODINAMA

Premda su se članovi UO ÚIO ranije dogovorili i donijeli odluku o privremenoj raspodjeli prema kojoj se 90 posto prihoda po ovom osnovu dijeli tako da 59 posto pripada Federaciji BiH, 39 posto pripada Republici Srpskoj, a dva posto Brčko Distriktu, 10 posto prihoda od putarine godinama stoje na podračunu kod Centralne banke BiH.

Da apsurd bude veći u isto vrijeme se preduzeća za autoputeve u entitetima kreditno zadužuju kako bi se gradile ceste u našoj zemlji.

Odnedavno je, kako saznaje Fokus, problem neraspoređenih desetina miliona maraka dobio i novu dimenziju. Naime, Centralna banka BiH uvela je nove tarife za naknade vođenja depozitnih računa, pa će za deponirani novac od putarina Uprava za indirektno oporezivanje BiH umjesto dosadašnjih oko četiri i po hiljade KM na godišnjem nivou, plaćati oko 144.000 KM!

To znači da će se budžetski, odnosno novac građana ponovo “bacati u vjetar” zbog nesposobnosti vlasti, a osim što su milioni od putarina neiskorišteni, sada njihovo deponovanje proizvodi novi trošak koji će se ponovo finansirati iz budžeta.

Ratko Kovačević, portparol UIO BiH za Fokus pojašnjava da je primjena nove Odluke o utvrđivanju tarife naknada za usluge koje vrši Centralna banka Bosne i Hercegovine, počela od maja, te da su iz UIO zbog toga uputili i primjedbe Centralnoj banci BiH, ali za njih niko nije imao sluha.

– Dobili smo obračun naknade za vođenje depozitnih računa, za maj 2021. godine, u iznosu od 11.385,31 KM i obračun naknade za vođenje depozitnih računa, za jun 2021. godine, u iznosu od 12.813,18 KM. Uprava za indirektno oporezivanje je u oba slučaja po zaprimanju obračuna Centralnoj banci BiH uputila primjedbu na obračun naknade za vođenje depozitnih računa, pri tome navodeći da je riječ o prikupljenim javnim prihodima koji se trebaju rasporediti čim se donese odluka od strane Upravnog odbora UIO. Upravno vijeće Centralne banke BiH razmatralo je izjavljenu primjedbu UIO i zaključilo da nije u mogućnosti pozitivno odgovoriti na zahtjev Uprave. UIO kao institucija BiH sredstva za svoje poslovanje obezbjeđuje putem Budžeta na godišnjem nivou i ovakav način obračuna naknade od strane Centralne banke BiH zahtijeva da se po tom osnovu izdvoje značajna budžetska sredstva na godišnjem nivou, što cijenimo da nije opravdano niti svrsishodno. U 2020. godini iz budžeta UIO na ime provizije CB BiH izvršeno je plaćanje u iznosu od 4.545,00 KM, a u uslovima primjene nove Odluke CB BiH taj iznos bi na godišnjem nivou bio cca 144.000,00 KM, pojašnjava Kovačević.

CBBiH: NAKNADOM APSORBIRAJU DIO TROŠKOVA

Nadležne u Centralnoj banci BiH, pitali smo koji to faktori opravdavaju ovakvu odluku i kako pojašnjavaju to da su cijene njihovih usluga za vođenje depozitnog računa na godišnjem nivou za UIO “skočile” sa oko četiri i po hiljade na oko 144.000 KM.

Iz njihovog odgovora nismo mogli dokučiti onaj na naše pitanje, kao ni pronaći osnov za ovako visoke naknade na deponirani novac koji jeste na računu jedne institucije, ali je to novac građana i namijenjen za opće dobro.

– Zbog Odluka o utvrđivanju tarife naknada za usluge koje vrši Centralna banka Bosne i Hercegovine je objavljena u Službenom glasniku BiH, broj 10/21. Naknada za vođenje depozitnih KM računa je novi tarifni stav, pa poređenje iznosa naknade po staroj i novoj tarifi nije moguće. Naknada za vođenje depozitnih računa je standardna bankarska praksa, a uvedena je radi apsorpcije dijela troškova koje CBBiH ima po osnovu KM depozita. Iznos naknade za vođenje depozitnih računa koji se obračunava UIO najviše zavisi od iznosa neraspoređenih sredstava koja se drže na njihovom transakcionom računu u CBBiH, naveli su za Fokus iz Centralne banke BiH.

S druge strane Kovačević ističe da je neophodno da UO UIO što prije donese odluke kojima bi konačno bilo riješeno pitanje raspodjele novca od putarina, a time i spriječeno dalje odlivanje budžetskog novca.

– U cilju donošenja odluke, te utvrđivanja konačne metodologije raspodjele prihoda od putarina za autoputeve, odlukom UO UIO, formirana je radna grupa čiji je zadatak izrada akta konačne metodologije raspodjele prihoda od putarine, i dostavljanja te metodologije na usvajanje UO UIO. Neophodno je da Upravni odbor UIO što prije uvoji akt konačne metodologije raspodjele prihoda od putarine, ili da se barem donese odluka o raspodjeli sredtsva koja se trenutno nalaze na podračunu kod Centralne banke BiH, kako UIO barem ne bi morala plaćati visoke naknade za vođenje depozitnih računa Centralnoj banci BiH, zaključuje Kovačević.

U Upravnom odboru UIO inače su Vjekoslav Bevanda, državni ministar finansija i trezora, Jelka Milićević, ministrica finansija FBiH, Zora Vidović, ministrica finansija RS, Dalibor Tomaš, ekspert iz Republike Srpske, Ismet Suljendić, ekspert Vijeća ministara BiH i Muhamed Kozadra, ekspert iz FBiH.

Podsjećamo da konačne odluke o raspodjeli novca od putarina nema, jer navodno se entitetski ministri finansija ne mogu dogovoriti o omjeru sredstava prikupljenih po ovom osnovu koji bi trebao ići FBiH, odnosno RS, te da iz FBiH smatraju da ovom dijelu treba ići veći procenat novca od onog dogovorenog na privremenoj osnovi jer je i naplata putarina veća. Iako je ovo dugogodišnji problem koji kako se vidi šteti svima, u njegovo rješavanje do sada se nije aktivnije uključivalo ni Vijeće ministara BiH ni Parlament BiH, premda su državni parlamentarci još 2018. godine obavezali UO UIO da hitno dogovore raspodjelu.

Danas, kada su zbog odluke političara iz RS-a državne institucije u blokadi teško je za očekivati da bi ovo pitanje moglo biti riješeno u dogledno vrijeme.

U međuvremenu, više od 144 miliona KM se “kisele” , a zbog nedostatka novca brojni projekti vezani za ceste i puteve su na čekanju.