Za izradu Strategije razvoja u FBiH bit će dovoljno 150.000 KM

Izradom Strategije razvoja Federacije BiH za period 2021. – 2027. godine, Vlada Federacije BiH prilagodila se sedmogodišnjem planskom periodu u Evropskoj uniji.

Vlada je prepoznala značaj razvojnog planiranja i inicirala donošenje Zakona o razvojnom planiranju i upravljanju razvojem, u skladu s kojim su donesena tri podzakonska akta: Uredba o izradi strateških dokumenata, Uredba o evaluaciji strateških dokumenata i Uredba o planiranju i izvještavanju u FBiH.

– Nakon toga donesena je odluka o izradi Strategije, za šta je iz federalnog budžeta izdvojeno 96.000 KM, dok je 54.000 KM obezbijedila Ambasada Švicarske u BiH preko Razvojnog programa Ujedinjenih nacija (UNDP). Također, značajnu podršku pružaju nam Svjetska banka, Britanska ambasada u BiH i njemački program međunarodne saradnje – GIZ – izjavio je u intervjuu za Fenu Ljubiša Đapan direktor Federalnog zavoda za programiranje razvoja, koji je određen da koordinira izradu.

Na pitanje da li će za čitav proces donošenja ovog dokumenta biti dovoljan iznos od 150.000 KM, budući da su neke zemlje EU, poput Hrvatske, za tu namjenu, kao i za jačanje cjelokupnog sistema strateškog planiranja, izdvojile 4,3 miliona eura, Đapan je odgovorio potvrdno jer „zaposleni iz Zavoda rade veliki dio posla, a eksperti samo ono za šta je potrebna ekspertiza po pojedinim oblastima i podoblastima“.

– Dakle, prvi put Strategija razvoja se radi zajedničkim snagama svih zainteresovanih snaga u Federaciji. Formirani su Izvršni tim koji operativno rukovodi izradom Strategije i Koordinacioni tim koji usmjerava i nadzire cjelokupan proces. Članovi Koordinacionog tima su predstavnici Ureda premijera, Generalnog sekretarijata Vlade, 11 federalnih ministarstava, federalnih zavoda za programiranje razvoja i statistiku, Udruženja poslodavaca FBiH, Federalne privredne komore, Gender centra, svih 10 kantonalnih vlada i Saveza općina i gradova FBiH. Na taj način, u procesu izrade Strategije, zastupljeni su svi nivoi vlasti i sve zainteresovane strane u Federaciji – kaže Đapan.

Formirane su i četiri radne grupe za tematske oblasti (ekonomski razvoj, društveni razvoj, održivi infrastrukturni razvoj i dobra i inkluzivna uprava) s ukupno 476 članova. Izabrano je 30 domaćih eksperata s fakulteta i instituta u FBiH i jedan ekspert za pametnu specijalizaciju iz Češke.

Na osnovu dosadašnjih situacionih analiza urađen je prvi draft vizije Federacije BiH, strateških ciljeva, prioriteta i mjera. Pri tome su se koristili iskustva iz Austrije, Švicarske, Litvanije, Estonije, Hrvatske, Srbije i Sjeverna Makedonije.

S obzirom na ogromne unutrašnje neravnoteže u FBiH koje se, prvenstveno, ogledaju u visokoj nezaposlenosti, navodi da će se u posebnom dijelu Strategije izdvojiti mjere koje donose privredni rast i rast zaposlenosti što je primarni cilj ovog dokumenta.

– Kad je u pitanju način izrade strateških dokumenata, u dosadašnjem periodu su bili angažovani eksperti koji su ih radili, nije bilo učešća javnih institucija, izrada je bila jako skupa a implementacija veoma slaba. Danas Strategiju razvoja radimo uz minimalne troškove i učešće svih zainteresovanih strana u FBiH (oko 1.500 učesnika u cjelokupnom procesu). Zbog toga ćemo ovaj dokument smatrati našim u pravom smislu te riječi što je pretpostavka za visok stepen implementacije – naglasio je Đapan.

Upravo su zbog tog implementacionog djela, koji je najteži kod svih strateških dokumeneta, uvedene novine.

– Novim načinom smo, u dogovoru s Federalnim ministarstvom finansija, u cijelosti uskladili implementacione i budžetske dokumente i povezali ih sa Strategijom razvoja, na način da se mjere iz Strategije razvoja preuzimaju kao programi u implementacionim i budžetskim dokumentima (ova obaveza je propisana Uredbom o planiranju i izvještavanju), nakon čega ministarstva i institucije navode aktivnosti koje će na najbolji mogući način implementirati mjere iz strateškog dokumenta. Dakle, nema više „lutanja“ odnosno nepredviđenih situacija – objasnio je Đapan.

Govoreći o tome šta u procesu planiranja i izvještavanja u Federaciji BiH još nedostaje, kaže da je potreban permanentni rad na obuci kadrova na svim nivoima vlasti i informacioni sistem kako bi se godišnji i trogodišnji planovi rada radili automatski i kako bi ovi implementacioni dokumenti bili u cjelosti povezani s dokumentima u budžetskom procesu.

– Na taj način bi ministarstva i institucije znatno manje vremena trošili na tehničke stvari i bolje bi usmjerili fokus na suštinu procesa planiranja i izvještavanja, a to je rad na društveno – ekonomskom razvoju i rastu standarda građana – poručio je direktor Federalnog zavoda za programiranje razvoja Ljubiša Đapan u intervjuu za Fenu.

U procesu izrade Strategije slijede konsultacije u okviru novog kruga radionica i okruglih stolova.