Za dženazu u Srebrenici spremno devet žrtava, sa Korićanskih utvrđen identitet 98 osoba

Za kolektivnu dženazu u Potočarima, 11. jula ove godine, za sada su spremni posmrtni ostaci devet žrtava, potvrdila je za Anadolu Agency (AA) Lejla Čengić iz Instituta za nestale osobe BiH.

Međutim, u Podrinje identifikacionom centru u Tuzli identificirano je još više od 40 žrtava za koje se porodice još uvijek nisu izjasnile da li ih žene ukopati u julu ove godine. Uglavnom se radi o nekompletnim posmrtnim ostacima pa porodice čekaju da li će se naći i preostali dijelovi tijela žrtava ubijenih u srebreničkom genocidu počinjenom u julu 1995. godine.

Spor proces identifikacije odvija se i kada je riječ o žrtvama s područja Prijedora. Iako su prošle dvije godine od ekshumacije na Korićanskim stijenama, utvrđen je identitet 98 osoba, ali koje još uvijek nisu identificirane.

Tužilaštvu BiH poslano nekoliko zahtjeva za pretraživanje terena

“U ovom trenutku imamo devet žrtava koje bi trebale biti ukopane na zajedničkoj dženazi 11. jula u Potočarima u Srebrenici, odnosno za toliko žrtava su se porodice izjasnile da će ukopati posmrtne ostatke. Najmlađa žrtva u ovom trenutku je imala 20 godina u trenutku smrti. Ovaj broj bi trebao biti nešto veći”, izjavila je Čengić navodeći da će kolektivna dženaza ove godine u Potočarima biti manja u odnosu na godinu ranije.

U Podrinje identifikacionom centru u Tuzli nalaze se posmrtni ostaci 43 žrtve koje su zvanično identificirane, i na osnovu DNK analize i od strane porodica.

“Ali porodice se još nisu izjasnile da žele ukopati posmrtne ostatke. Uglavnom, glavni razlog je nekompletnost pronađenih posmrtnih ostataka. Od ovih 43, njih četvero su rekli da žele individualni ukop”, pojasnila je Čengić.

Pored ovog broja, u Podrinje identifikacionom centru nalaze se i posmrtni ostaci 118 žrtava koje su identificirane na temelju DNK ali još uvijek nisu od strane porodica.

“Također, kod 103 žrtve izolovan je DNK nalaz ali nema DNK podudaranja. U nekim slučajevima je moguće da su ubijene kompletne porodice”, istakla je Čengić.

Smatra da je osnovni razlog zbog kojeg je za kolektivnu dženazu u Potočarima do sada spreman ovako mali broj žrtava jeste činjenica da u posljednje vrijeme nisu pronašli neku maovnu grobnicu.

“Posljednja veća masovna grobnica pronađena je 2015., a radi se o masovnoj grobnici pronađenoj na smetljištu u Zvorniku kada je ekshumirano 55 posmrtnih ostataka, od čega 15 kompletnih i 40 nekompletnih”, pojasnila je Čengić navodeći da je do sada identificirano 19 žrtava.

Kada je riječ o traganju ta posmrtnim ostacima preostalih žrtava srebreničkog genocida, a traga se za još oko 1.000 osoba, Čengić je naglasila da su Tužilaštvu BiH poslali nekoliko zahtjeva.

“Riječ je o potencijalnim masovnim grobnicama na području Srebrenice i očekujemo da će se u narednom periodu zakazati ekshumacije i da ćemo izvršiti pretraživanje tih lokaliteta, odnosno provjeru informacija”, kazala je Čengić.

Čengić je podsjetila da su u prošloj godini imali 1.200 izlazaka na teren ali nažalost, informacije koje su dobijali uglavnom su se na terenu pokazale netačnim.

Za dženazu u Prijedoru još nema spremnih posmrtnih ostataka

“Za zajedničku dženazu 20. jula, još uvijek nema nijedne žrtve koja je identificirana i spremna za ukop. Očekujem da će se izvršiti identifikacija žrtava čiji posmrtni ostaci su ekshumirani u septembru 2017. na lokalitetu Korićanske stijene”, poručila je Čengić.

Tada je ekshumirano 135 posmrtnih ostataka. Dosad su Institutu pristigli brojni DNK nalazi.

“Ono što je važno jeste to da je sa Korićanskih utvrđen identitet 98 osoba. Nažalost, još uvijek nisu identificirani od strane porodica, koje još uvijek nisu ni pozvane na identifikaciju. Nisu još sve kosti koje su pronađene identificirane”, izjavila je Čengić.

Izrazila je nadu da bi ove žrtve mogle biti identificirane do kolektivne dženaze u julu ove godine.

“Nažalost, jako je veliki period od trenutka njihovog pronalaska do identifikacije što sigurno jako loše utiče i na porodice. Kada je riječ o Korićanskim stijenama bila je takva situacija da smo morali uzeti puno koštanih uzoraka. Da smo imali period i kada koštani uzorci nisu pristizali u Institut, a to je bilo zbog preseljenja laboratorije. Složena ekshumacija i veoma otežana i usporena identifikacija žrtava”, pojasnila je Čengić.