Za bh. političare ima novca, za nauku samo obećanja

Dok za plate političara uglavnom ima novca, to nije slučaj i s naukom. O tome je, među ostalim, bilo riječi sinoć tokom noći istraživača, koja se održava svake godine u septembru. U Zenici su se tako prvi put okupili naučno-istraživački radnici, studenti i mladi inovatori, a prisutni su se mogli upoznati sa značajnim postignućima studenata i profesora Mašinskog fakulteta korištenim u medicinske svrhe, objavila je Federalna televizija.

Na Mašinskom fakultetu u Zenici djeluje IDEAlab, kreativana laboratorija za podsticaj i razvoj kreativnih i poduzetničkih ideja. Prije nekoliko mjeseci u saradnji s profesorom Denisom Spahićem i neurohirurgom Hakijom Bečulićem, stručnjakom iz Zeničke bolnice, uspjeli su rekonstruisati jedan dio lobanje koji je ugrađen pacijentu. Kreairali su i isprintali 3D model, a nakon toga napravili su prihvatiljive šarene, funkcionalne proteze za djevojčice rođene bez ruku.

– Na početku sam bio skeptičan što se tiče tog plana, i ako napravite odličnu protezu, treba dijete da je prihvati – priča student Armin Bošnjak.

– Kad se o tome pročulo, javili su se roditelji djece s nekim deformitetima. Ima dosta takve djece koja prikrivaju svoje nedostatke. Upravo s ovim tehnologijama možemo da im olakšamo te njihove tegobe – dodaje student Harun Hrustić.

Istraživači sa Mašinskog fakulteta u Zenici ovo dostignuće napravili su isključivo volonterski, jer se u naučnoistraživački rad u našoj zemlji sistemski ne ulaže, ako se izuzme osiguranih pola miliona maraka iz federalnog fonda za naučno-istraživački rad.

– To su zanemarljivo mala sredstva po projektima, a postoji izuzetetno velika zainteresovanost mladih istraživača, pogotovo na javnim fakultetima i institutima. Međutim, oni vrlo teško dolaze do sredstava – ističe prof. dr. Nermina Zaimović-Uzunović, šefica Katedre za automatizaciju i metrologiju na Mašinskom fakultetu u Zenici.

ZDK je među prvim kantonima koji je usvojio Zakon o naučnoistraživačkoj djelatnosti. Prema tom zakonu predviđeno je da se minimalno 0,5% iz budžeta izdvaja za nauku, a od toga 5% za strateške projekte. Međutim, zasad je to mrtvo slovo na papiru.

– U budžetu za prošlu godinu toga nije bilo, u budžetu za narednu godinu stvarno bih volio da vidim ta sredstva. Imamo entuzijaste, popularizaciju nauke, ali nema nauke bez novaca. Mora država da investira pa onda da industrija prati sa svojim investicijama – zaključuje profesor na Mašinskom fakultetu u Zenici prof. dr. Samir Lemeš.

A primjeri iz Zenice pokazuju da bi uz više sredstava i kontinuirano ulaganje u nauku i rezultati bi bili mnogo bolji.