Vukelić: Medijska sloboda pogoršana, novinari potrebniji bh. društvu više nego ikad

Predsjednik Kluba novinara Banja Luka Siniša Vukelić smatra da je situacija za medijske slobode u Bosni i Hercegovini drastično pogoršana, u odnosu na prethodne godine, ali i da novinari moraju biti još solidarniji i još profesionalnije nastaviti raditi taj posao jer su društvu potrebniji više nego ikad dosad.

– Situacija je zaista alarmantna i rezultat ambijenta koji su stvorili predstavnici vlasti, targetirajući novinare kao osnovni i najveći problem u društvu, svaljujući na njih svu krivicu i ignorišući naše apele da se poboljša medijski ambijent donošenjem brojnih zakona koji nedostaju cijeloj Bosni i Hercegovini – kazao je za Fenu Vukelić, na Svjetski dan slobodne medija.

S tim u vezi podsjeća na inicijativu novinara, od prije deset godina, da se strože sankcionišu napadači na novinare, kroz izmjene krivičnih zakona u BiH.

– Sad vidimo da političari ne žele njih vidjeti iza rešetaka, već upravo novinare, jer je u bh. entitetu Republika Srpska usvojen Nacrt izmjena Krivičnog zakonika kojima se kriminalizuju kleveta i uvreda, a zapriječeno je sa dvije godine zatvora u slučaju da se ne može platiti najviša maksimalna predviđena kazna od 120.000 KM – naglasio je.

Vukelić misli da je ‘ovo vrlo opasno za demokratiju u ovoj zemlji, za napredak i kontrolu rada izvršne i zakonodavne i sudske vlasti’.

– Mediji su u teškoj, ne samo ekonomskoj, i po život opasnoj situaciji. Novinari moraju strahovati da ih bilo koji građanin, ne samo junaci njihovih priča ili oni o kojima pišu, može udariti na ulici. Ovo je znatno pogoršanje situacije u kojoj radimo – naglasio je.

Podsjeća da među novinarima ima solidarnosti, ali ‘novinari ne donose zakone, ne reformišu pravosuđe i nisu oni koji ne reaguju na naše brojne tekstove, radio i tv priloge u kojima govorimo o kriminalu, korupciji i nepotizmu.’

– U takvom ambijentu političari su postali sve bahatiji, u želji da kontrolišu sve pa i preostalih malo objektivnih medija u zemlji – istaknuo je.

Na Svjetski dan slobode medija Vukelić je kolegama poručio da moraju biti još solidarniji, nastaviti još profesionalnije raditi taj posao za koji kaže da nikad nije bio lak.

– Posebno je sada težak, ali moramo nastaviti da radimo taj posao. Ovo je životno opredjeljenje, a ne posao. Upravo zbog toga treba još više i profesionalnije da radimo taj posao. Više smo, nego ikad, potrebni ovom društvu – naglasio je.

Vukelić podsjeća na rezultate istraživanja koje tradicionalno rade Udruženje BH novinari i Fondacija Friedrich Ebert Stiftung BiH. Prema tim podacima teška situacija je posebno u Republici Srpskoj, gdje tri četvrtine ispitanika (74,1 posto) i građana tog bh. entiteta smatra da je prihvatljivo ponekad udariti novinara.

– U Federaciji BiH je to znatno manji procent (3,6 posto). Na nivou Bosne i Hercegovine 26,4 posto građana smatra da je, u nekim slučajevima, napad na novinara opravdan. Pretprošle godine u RS smatrao je to svaki četvrti, prošle godine svaki treći građanin, a sad tri četvrtine građana smatra da je to opravdano – kazao je.

Rezultati su to istraživanja prezentiranog danas u Banjaluci. Istraživanje te vrste provodi se svake godine, od 2009. godine, i tradicionalno prezentira na Svjetski dan slobode medija.

Prema podacima Udruženja BH novinari, novinari/ke u BiH zauzimali su u decembru 2022. godine 443. mjesto na ljestvici najbolje plaćenih pozicija/zanimanja, što predstavlja pad za čak 98 mjesta u odnosu na 2021. godinu. Na 1. maj – Međunarodni praznik rada podsjetili su na radnička prava u novinarskoj zajednici u BiH te, među ostalim, naveli da su najniža primanja u štampanim medijima, gdje više od 50 posto novinara ima nižu platu od prosječne, dok je najbolja situacija na televizijskim stanicama.

Većina novinara/ki je u stalnom radnom odnosu i redovno im se uplaćuju zdravstveno osiguranje i radni staž. Ipak, određeni broj anketiranih novinara/ki sa javnih i privatnih radio i TV stanica ne zna da li poslodavac ispunjava svoje zakonske obaveze o uplati poreza i doprinosa.

Tokom 2022. godine, Liniji za pomoć novinarima prijavljeno je 11 slučajeva, vezanih za radne sporove ili mobing, dva više nego godinu ranije. Prijave o kršenjima radničkih prava se odnose na prava u vezi sa brojem radnih sati, uplatom doprinosa, plaćanjem otpremnine, otkazu ugovora o radu i kroz različite disciplinske postupke. Posebno su ugroženi mladi novinari/ke, koji u mnogim slučajevima rade volonterski, honorarno ili su mjesecima na “probnom radu”, iako zapravo rade puno radno vrijeme, često i prekovremeno.

– Sindikalno organizovanje i djelovanje unutar novinarske zajednice je nedovoljno razvijeno. U BiH ne postoji sindikat novinara, zbog čega su bh. novinari formirali grupu koja priprema osnivačku skupštini tog sindikata – navode iz Udruženja BH novinari.

Međunarodni dan slobode medija utemeljen je od Ujedinjenih naroda s ciljem podizanje svijesti o važnosti medijskih sloboda i njezinih temeljnih načela.