Vukanović Dodikovo pismo Alijevu okarakterisao kao slavljenje etničkog čišćenja i klečanjem zbog kredita

Pismo predsjednika Republike Srpske Milorada Dodiku predsjedniku Aderbejdžana Ilhamu Aliyevu u kojem Dodik konstatuje kako je bila potrebna “hrabrost i mudrost snažnog i mudrog vođe” za rješenje pitanja u Nagorno-Karabahu lider Liste za pravu i red Nebojša Vukanović nazvao je sramnim, a Dodika optužio za slavljenje etničkog čišćenja i stradanja Jermena.

“Nema razlike u stradanju Jermena koje je prema popisu bilo oko 150 hiljada i stradanja Srba iz bivše Republike Srpske Krajine u Oluji 1995.”, rekao je Vukanović ističući da nema razlike između današnjeg Dodikovog pisma Aliyevu i pisma ratnom predsjedniku Hrvatske Franji Tuđmanu “da ga je uputio nakon Oluje”.

Pisao deklaraciju

Vukanović je podsjetio da je Dodik 2015. “kada je želio da glumi srbendu i pravoslavnog vjernika predlagao i pisao Deklaraciju o osudi genocida nad Jermenima koji su počinili Turci od 1917. do 1919. godine kada je stradalo prema procjenama više od 1,2 miliona Jermena”.

val izbjeglica

---

Armenija kaže da je više od 47.000 izbjeglica došlo iz Nagorno-Karabaha

Tada je Dodiku, tvrdi Vukanović bio interes da tu deklaraciju “gurne” u Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine kako bi potom optužio opoziciju, a tadašnju vlast na državnom nivou za izdaju.

On je podsjetio i da je Dodik lično, avionom Vlade RS putovao u Jerevan na obilježvanje stradanja Jermena.

Lider Liste za pravdu i red tvrdi kako je pozadina svega potreba za novcem te kako Dodik slavi etničko čišćenje, rat i stradanje.

“Ovo pismo koje je uputio i klečanje pred Aliyevim ima za cilj da Republika Srpska dobije kredit od Azerbejdžana”, rekao je Vukanović izvinjavajući se Jermenima zbog takvog čina i tvrdeći da u stradanju tog naroda ima sličnosti sa stradanjem Srba na Kosovu i Metohiji.

kosovo

---

Kosovske vlasti pustile na slobodu četvoricu uhapšenih Srba nakon pucnjave u Banjskoj

Uputio je i pitanje Srpskoj pravoslavnoj crkvi da li daje ordenje onima koji slave stradanje pravoslavnog svijeta i zato nema molebana i nalaganja svijeća za stradanje u Nagorno-Karabahu.

Vukanović se osvrnuo i na činjenicu da je u Republici Srpskoj proglašen Dan žalosti, ali i na posljednja dešavanja na Kosovu izražavajući žaljenje zbog poginulih u sukobima u nedjelju.

“Treba biti otvoren da smo mi iz Liste za pravdu i red jedini do sada bili protiv pogrešne politike i potpisivanja Briselskog i ostalih sporazuma koji su uzrok ovakvog stradanja i teškog položaja Srba na Kosovu”, rekao je on ističući da je uzrok svega pogrešna politika i gašenje institucija Srbije na Kosovu.

Kraj separatističke “države” koju niko nikad nije priznao

Podsjećamo, hiljade etničkih Armenaca u ponedjeljak je napustilo otcijepljenu regiju Nagorno-Karabah, čekajući u redu za gorivo i zakrčivši put prema Armeniji nakon što je njihovu desetljećima staru separatističku paradržavu porazio Azerbejdžan u vojnoj operaciji.

Vodstvo 120.000 Armenaca koji Nagorno-Karabah nazivaju domom reklo je agenciji Reuters u nedjelju da ne žele živjeti u sastavu Azerbejdžana i da će otići u Armeniju jer se boje progona i etničkog čišćenja.

Armenija i Azerbejdžan su ranije vodili dva rata oko Karabaha u tri decenije od raspada Sovjetskog saveza čije su bili članice.

Nagorno-Karabah, koga Armenci nazivaju Artsakh, planinska je regija na južnom kraju planinskog lanca Karabah, unutar države Azerbejdžan. Međunarodno je priznat kao dio Azerbejdžana, no ogromna većina od 120.000 njegovih stanovnika su bili etnički Armenci. Oni su imali svoju vladu koja je bila bliska sa Armenijom, ali ju ni Jerevan ni bilo koja druga država na svijetu nikada nije priznala.