“Vučijak” kod Prnjavora jedina ergela lipicanera u BiH
Ergelu rasnih konja lipicanera “Vučijak” kod Prnjavora, prema najavama Ministarstva poljoprivrede Republike Srpske, čekaju bolji dani. Radi se o jedinoj ergeli lipicanera u Bosni i Hercegovini, koja je više od dvije decenije u finansijskim problemima, a iako su se vlasnici mijenjali, česte su bile situacije da konji gladuju, a radnici ne primaju plate.
Prethodne godine agonije očigledne su na svakom koraku na posjedu ergele, ali na svu sreću na stado koje broji 150 lipicanera teška situacija nije ostavila vidljivi trag, kao na ruiniranim objektima.
Ergelu “Vučijak” ekipa AA posjetila je za vrijeme najviših dnevnih temperatura. Dok su radnici tražili spas u hladu, većina konja je pasla na suncu. Radnici, iako nerado razgovaraju sa novinarima, kažu da konjima vrućine ni malo ne smetaju, jer bi se u suprotnom sklonili u hlad.
– Postoji od 1946. godine –
U štalama su bili zatvoreni pastuvi i kobile sa mladima, koje radnici puštaju u popodnevnim satima. Dok su kobile zavezane, ždrijebad se slobodne kreće po štali, a mnogi od njih radije vrijeme provode uz majke. Štale, iako su u lošem stanju i dalje svjedoče o boljim vremenima, s obzirom na to da su rađene namjenski, pa je u unutrašnjosti prijatno i tokom najvećih ljetnjih temperatura.
Ergela je osnovana 1946. godine, dekretom tadašnjeg Ministarstva odbrane NR BiH “za potrebe narodne vojske”, a ime je dobila po obližnjem uzvišenju Vučijak. Formirana je najvećim dijelom od rasplodnog materijala porijeklom iz ergela “Lipi” i “Đakovo” iz Hrvatske, dok manji dio vodi porijeklo iz ergele “Lipica” iz Slovenije.
Ergela je bila privatizovana, a s obzirom na to da novo rukovodstvo nije uspjelo da je održi, proglašen je stečaj 2008. godine. Vlada Republike Srpske je 2010. odlučila da ponovo vrati “Vučijak” u državno vlasništvo, otkupivši je na javnom nadmetanju, ali sve do zatvaranja stečajnog postupka preuzimanje vlasništva nije donijelo ništa dobro lipicanerima.
– Korak do članstva u Međunarodnoj organizaciji –
Zoran Kovačević, pomoćnik ministra poljoprivrede Republike Srpske, za AA je izjavio da je završen stečajni postupak, te da je sada u toku registracija ergele kao javne ustanove, a u narednim danima trebalo bi da bude imenovan vršilac dužnosti direktora i upravni odbor. Imenovani v.d. direktora imaće zadatak da napravi poslovni plan za investicije i, naravno, uz podršku Ministarstva donijeće program srednjeročnog razvoja ergele i redoslijeda aktivnosti kako bi prije svega sanirali objekti u koje nije ulagano oko 50 godina.
“Definisali bi se prioriteti, cilj je da se poboljšaju uslovi za držanje konja i da se u funkciju stavi zemljište koje je nekad bilo u funkicji ergele prije svega za spremanje kabaste stočne hrane i da se definišu neke druge aktivnosti koje bi dale ergeli neku novu dimenziju, značaj i definisale i razradile neke nove poslovne ideje unutar same ergele i oko ergele, imajući u vidu da su prostornim planom opštine Prnjavor predviđeni određeni turistički sadržaji oko same ergele”, kazao je Kovačević.
Prema njegovim riječima, formiranjem javne ustanove ergela će poslati punopravni član Međunarodne organizacije za uzgoj lipicanskog konja tako da će moći tražiti finansijsku podršku prije svega za rekonstrukciju objekata, a sredstva koja su predviđena u budžetu RS će biti u najvećem dijelu za održavanje proizvodnje, ishranu konja te plate radnika.
– BiH ne može izvoziti konje –
Dodatni problem predstavlja i činjenica da ergela ima osnovno stado sa oko 150 grla, a cilj je da se ovaj broj svede na 80 do 90 grla, kako je predviđeno u stečajnom planu da bi se sačuvale sve linije i rodovi. Višak grla trebao bi biti prodan, ali dok je bio u toku stečajni postupak organizovano je nekoliko licitacija, na kojima i pored minimalne cijene nije bilo dovoljno zainteresovanih. Interesovanje postoji u susjednim zemljama, odakle su eksperti posjećivali ergelu i davali visoke ocjene za grla, ali BiH ne može izvoziti konje.
Kovačević je naglasio da je planirano i da se traže strani investitori.
“Prva stvar je da se snimi stanje i da se izvrši procjena troškova i prioriteti ulaganja, to će biti i prvi zadatak novog menadžmenta, da znamo koliko šta košta, da možemo da kandidujemo i imamo određenih naznaka da postoje fondovi koji su zainteresovani, ali samo da prođe formalno registracija javne ustanove i onda imamo novi legitimitet i može se nastupati, podnosti zahtjevi, pisati onima koji su zainteresovani i javljati se na konkurse za takvu vrstu investicija i uz podršku Vlade RS da damo ergeli jednu novu dimenziju”, rekao je Kovačević.
On smatra da je ipak težak period koji je nastupio iza otvaranja stečajnog postupka napokon prošao.
– Ergele znače i razvoj turizma –
Objasnio je da u okruženju države u najvećoj mjeri finasiraju rad ergela, ali da postoji i niz poslovnih aktivnosti koje se nadovezuju na same konje, turistički sadržaji, škole jahanja, rad sa djecom koja imaju probleme u razvoju, sadržaji gdje se konji koriste za neke svečanosti i slično.
Kovačević očekuje da će procedura registracije javne ustanove biti završena vrlo brzo, a prvi prioritet je rekonstrukcija objekata, gdje je cilj da do zime bude završena bar sanacija, ukoliko ne bude moguće uraditi veće zahvate. Paralelno s tim tražiće izvore finasiranja da se ergela stavi u funkciju, prije svega da počne proizvodnja stočne hrane jer u ovom momentu se gotovo sva stočna hrana kupuje.
