Vučić: Spremni smo učestvovati u razmjeni optužnica za ratne zločine s BiH

Srbija je spremna sudjelovati u procesu transparentne razmjene svih optužnica za ratne zločine i informacija o istragama između BiH i Srbije, rekao je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

Vučić je to rekao danas u razgovoru s glavnim tužiteljem Mehanizma za međunarodne kaznene sudove u Den Haagu (MICT) Sergeom Brammertzom, s kojim je, kako je priopćeno iz Vučićevog ureda, razgovarao o suradnji MICT-a i Srbije, regionalnoj pravosudnoj saradnji u postupcima za ratne zločine i primjeni nacionalne strategije za kažnjavanje ratnih zločina.

Saradnju Srbije s uredom tužitelja MICT-a Vučić je ocijenio kao zadovoljavajuću, a s Brammertzom je razgovarao o mogućnostima unapređenja regionalne saradnje u pogledu optužnica za ratne zločine, kako bi se 26 godina poslije rata i tako pridonijelo pomirenju u regiji. Srbija je spremna sudjelovati u procesu razmjene optužnica za ratne zločine, poručio je Vučić, istaknuvši želju da glavni tužitelj u tome pomogne, navedeno je u saopštenju.

Premda se u saopštenju ne spominje direktno razlog sastanka Vučić – Brammertz, njihov susret uslijedio je poslije nedavnog hapšenja u Srbiji bh. državljanina Edina Vranja, kojega se tereti za navodne ratne zločine nad Srbima u istočnoj Bosni.

Komšić i Džaferović: To hapšenje je pokušaj revidiranja istine

Dvojica članova državnog vrha BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić ocijenili su da to hapšenje predstavlja pokušaj revidiranja istine o ratu, nakon što se ambasador Srbije u BiH Aleksandar Đorđević odbio odazvati pozivu za sastanak s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Komšićem u povodu privođenja 56-godišnjeg Vranja, koji je niz godina bio visokopozicionirani dužnosnik Federalne uprave policije (FUP).

Vlasti Srbije su zbog navodne umiješanosti u ratne zločine u istočnoj Bosni uhapsile Vranja sredinom septembra. Prilikom prelaza granice Vranj je zadržan, budući da je za njim bila raspisana potjernica zbog sumnje na to da je počinio ratni zločin protiv zarobljenih Srba u istočnoj Bosni. On se tereti da je od januara 1993. do kraja 1994. kao isljednik u logoru u Goraždu učestvovao u zlostavljanju i prebijanju srpskih ratnih zarobljenika.

“Činjenica da, s jedne strane, srpske vlasti štite pravomoćno osuđenog ratnog zločinca Novaka Đukića, kao i niz osumnjičenih za genocid u Srebrenici i druge zločine, a da, s druge strane, kontinuirano hapse pripadnike oružanih i policijskih snaga RBiH, jasno ukazuje da pravi cilj nije procesuiranje ratnih zločina, već selektivni progon s političkim motivima”, istaknuli su u reakciji Komšić i Džaferović, ocijenivši da je cilj srpskih vlasti revidiranje istine o ratu u BiH izjednačavanjem zaraćenih strana.