Vučić i Dodik kao Milošević i Karadžić, alarmantni signali ukazuju na ponavljanje ratne prošlosti

Njemački list Berliner Zeitung upozorava na sličnosti između trenutne retorike predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i njegovog “najvažnijeg sljedbenika”, predsjednika bh. entiteta Republike Srpske (RS) Milorada Dodika, te onoga što su govorili nekada njihovi prethodnici, Slobodan Milošević i Radovan Karadžić. Ističe se da su, historijski gledano, “alarmantni signali koji ukazuju na ponavljanje ratne prošlosti devedesetih godina zastrašujuće očiti”, te da je potrebno “zaštititi” BiH, prenosi N1.

Berliner Zeitung navodi da je nedavno Vučić je na Instagramu pisao o “teškim danima” koji stoje pred Srbijom, te da postoje prijetnje za nacionalni interes te zemlje, ali i RS-a i da će se Srbija boriti i pobijediti.

Samo nekoliko dana kasnije, Dodik je pred Narodnom skupštinom RS-a “prijetio istom retorikom” i zaprijetio secesijom entiteta iz BiH, a Berliner Zeitung navodi da su “njegove prijetnje Bošnjacima dosegle novi vrhunac već ionako agresivne retorike”.

Kao primjer se navodi Dodikova izjava da je “Bošnjacima dovoljno 25 posto teritorije” zemlje, te da je ponovo negirao genocid u Srebrenici.

“Izjave se uklapaju u dugi niz prijetnji, ali se ističu svojom jasnoćom i radikalnošću”, navodi ovaj njemački list, te dodaje da sve to podsjeća na “ratni scenarij Dodikovog prethodnika i uzora Radovana Karadžića”.

“On je 1992. godine, uz pomoć srpskog predsjednika Slobodana Miloševića, Bosnu preplavio ratom i genocidom. Činjenica da Vučić sada jedan dio BiH, Republiku Srpsku, naziva “nacionalnim interesom” Beograda i time sugerira da je Republika Srpska već dio Srbije, u toj je jasnoj situaciji novi fenomen”, navodi se.

Da li se ponavljaju sukobi iz devedesetih godina?

“Historijski gledano, alarmantni signali koji ukazuju na ponavljanje ratne prošlosti devedesetih godina su zastrašujuće očiti”, navodi ovaj list, ističući da su “i Vučićev i Dodikov prethodnik najavili rat i genocid na televiziji unaprijed”.

Naime, 1989. godine Milošević je održao govor na Gazimestanu povodom 600. godišnjice bitke na Kosovu.

“Pred više od milion nacionalistički nabrijanih Srba najavio je “novu borbu”, koja je trenutno političke prirode, ali koja bi u budućnosti mogla biti i vojna”, navodi Berliner Zeitung.

Što se tiče Dodikovog prethodnika, navodi se da je Karadžić čak u govoru pred Parlamentom u Sarajevu 14. oktobra 1991. godine “posebno prijetio muslimanskim Bošnjacima genocidom”, te izjavio da će “muslimanski narod” nestati jer se ne može obraniti.

Milošević je umro 2006. godine, neposredno prije izricanja presude u haškom pritvorskom centru UN-ovog suda za ratne zločine. Karadžić je 2019. godine konačno osuđen na doživotni zatvor zbog “upravo zbog onog genocida koji je najavio” 1991. i mnogih drugih ratnih zločina.

“Zašto se, međutim, namjere dva srpska lidera sada otvoreno predstavljaju? Zato što se na Zapadu ponekad još uvijek smatra mogućim dovesti Vučića kao faktora stabilnosti pod kontrolu. I upravo to im daje potrebni vjetar u leđa i samopouzdanje da postanu sve agresivniji”, navodi Berliner Zeitung.

“Također, trenutni uspjesi ruskih vojnih snaga na nekim ukrajinskim frontovima i mogućnost ponovnog izbora Donalda Trumpa dodatno potiču namjere Vučića i Dodika da sve Srbe koji žive u susjednim državama Srbije ujedine pod krovom Beograda”, dodaje se, te se ističe da je to potpuno dokumentirano redovnim izjavama srpskih zvaničnika.

Uznemirujuće najave

Vučić je 20. novembra 2023. godine, na 182. godišnjicu osnivanja Srpske akademije nauka i umjetnosti (SANU), rekao da će dolazeća 2024. godina biti najteža u savremenoj historiji Srbije.

“Plašim se da nam ta godina donosi mnogo više sukoba i nemira nego što je prethodna pa i ova, mislim na svaku vrstu ugroženosti u Republici Srpskoj, na Kosovu i u drugim dijelovima regiona”, naveo je Vučić.

Kako piše ovaj njemački list, “ova izjava zastrašujuće podsjeća na Miloševićev govor na Gazimestanu 1989. godine”.

Navodi se da je Milošević “najprije politički uklonio svog mentora”, te da ga je, kako piše ovaj list, 2000. godine i “ubio”.

Berliner Zeitung opisuje Stambolića kao “racionalnog političara” koji je već 1986. godine “predvidio kraj Jugoslavije”. U to vrijeme je SANU širila memorandum “koji je praktično zahtijevao Veliku Srbiju i optuživala Albance na Kosovu za “demografski genocid” nad Srbima”. Stambolić je osudio teze SANU i nazvao ih “in memorijamom Jugoslavije”.

“Ironija je što je nasljednik Miloševića, Vučić, koji je tada bio ministar informacija, sada održao govor pred istom Akademijom SANU koja je osmislila plan za uništenje Jugoslavije i da predviđa “sukobe”. Ovo treba shvatiti kao upozorenje i trebao bi zazvoniti alarm u zapadnim prijestolnicama”, upozorava se.

Dalje se navodi da je nakon napada “srpskih paravojnih snaga” na NATO vojnike u maju i na kosovske sigurnosne snage u septembru prošle godine NATO svoje KFOR snage pojačao s 3800 na skoro 4500 vojnika u roku od nekoliko dana, te da oni sada također patroliraju duž granice sa Srbijom.

“Bez brze i jasne reakcije NATO-a, konflikt bi vjerojatno eskalirao u novi rat, jer je visoko naoružana, vojno nadmoćna Srbija već je bila poslala hiljade vojnika prema Kosovu. Čak su i američki državni sekretar Antony Blinken i generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg telefonski intervenirali kod Vučića”, navodi se.

Kako se može zaštiti Bosna i Hercegovina?

“To je pitanje koje postaje sve važnije: kako može biti zaštićena i spašena Bosna, koja je već pogođena krizom?”, ističe se u tekstu.

Navodi se da, sa trenutno samo oko 1300 vojnika u sklopu EUFOR/Althea misije bi bilo kakve konflikte u BiH, koja je pet puta veća od Kosova, bilo “mnogo teže kontrolirati”.

Još jedna vijest koja je privukla pažnju u februaru, kada su američke obavještajne službe procijenile u izvještaju da bi Dodikove separatističke prijetnje mogle dovesti do “nasilnih sukoba”.

“U decembru 1989. godine, američka obavještajna agencija CIA predvidjela je da bi u okviru mogućeg raspada Jugoslavije “u roku od 18 mjeseci” bili vjerojatni oružani sukobi. U junu 1991. godine Beograd je sa svojom Jugoslovenskom narodnom armijom prvo napao Sloveniju, a zatim Hrvatsku”, navodi se na kraju.