VSTV još uvijek daleko od efikasnog odjela za integritet

Sudije i tužioci u Bosni i Hercegovini još uvijek su oslobođeni provjere porijekla imovine. Uprkos tome što je prošle godine formirano tijelo za provjeru podataka iz imovinskih kartona, zbog načina na koji je to urađeno, cijeli proces mora početi ispočetka pa je provjera njihove imovine još uvijek na čekanju, piše detektor.ba.

U julu prošle godine na posljednjoj sjednici Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) prije godišnjih odmora članovi su se bavili jednim posebnim dijelom pisma Evropske komisije tadašnjem predsjedniku Vijeća Milanu Tegeltiji. U njemu je bilo jasno navedeno da će Komisija uskratiti finansijsku podršku Vijeću ako se ne uspostavi smislen sistem provjere integriteta.

Članovi VSTV-a su usvojili odluku o formiranju posebnog Odjela za integritet čiji je jedan od glavnih zadataka trebao biti provjera imovinskih kartona sudija i tužilaca, kako bi se iz pravosuđa odstranili sudije i tužioci koji su korupcijom došli do dodatne imovine a time povećalo povjerenje u rad sudova i tužilaštava.

Zbog pritiska javnosti Tegeltija je u decembru 2020. godine podnio ostavku.

Tačno godinu dana poslije, Odjel i dalje nije osposobljen da provjerava imovinu nosilaca pravosudnih funkcija. Da bi mogao vršiti provjere, takva uloga Odjela mora biti jasno određena u izmjenama Zakona o VSTV-u čije je donošenje zaglavilo najprije u Vijeću ministara a sada i u Državnom parlamentu.

Ivana Korajlić, izvršna direktorica Transparency Internationala u BiH, kaže kako je nejasno na koji je način ovaj Odjel uopšte osnovan budući da same izmjene Zakona o VSTV-u još uvijek nisu bile usvojene.

“VSTV je mogao, naravno, u okviru svojih internih akata i sistematizacije predvidjeti novi odjel, ali tek nove zakonske odredbe predviđaju i nove nadležnosti koje može preuzeti po njihovom usvajanju”, objašnjava Korajlić.

Zbog toga predsjedavajući Privremene istražne komisije za utvrđivanje stanja u pravosuđu Parlamenta BiH Damir Arnaut smatra da je formiranje Odjela, koje se desilo dok je Vijećem još uvijek predsjedavao Tegeltija, bilo “puko zamazivanje očiju međunarodnoj zajednici”.

“Činjenica da taj odjel nije ništa uradio tokom proteklih 12 mjeseci to dokazuje”, kaže on.

U međuvremenu je imovina nekih od nosilaca najviših pravosudnih funkcija došla pod lupu. Prije nego što je podnio ostavku, mediji su problematizirali stvarnu vrijednost kuće koju u okolini Banjaluke ima Milan Tegeltija. Nakon što je sadašnji predsjednik VSTV-a Halil Lagumdžija objavio javno svoj imovinski karton, došlo je do rasprave da li on posjeduje jedan ili dva stana i na koji način je imovina stečena. Iz VSTV-a je poslana obavijest kako nije riječ o dva, već o jednom stanu koji je kupila njegova supruga uloživši 40.000 KM koje je dobila od članova porodice, dok je sin uložio 50.000 KM koje je dobio na Lutriji BiH.

Trenutno se protiv predsjednika Državnog suda Ranka Debevca vodi disciplinski postupak, između ostalog, zbog vlasništva nad dijelom stana u Španiji kojeg nije navodio u svom imovinskom kartonu. Odlukom Prvostepene disciplinske komisije njemu je zbog izostavljanja ove informacije izrečena javna opomena.

Političari ignorišu potrebe pravosuđa

Konkretniji razgovori o formiranju Odjela za integritet počeli su nakon što je u decembru 2019. godine objavljen Izvještaj stručnjaka o pitanjima vladavine prava u Bosni i Hercegovini, poznatiji kao Priebeov izvještaj. U njemu je upozoreno kako građani ne vjeruju pravosuđu zbog percipirane korupcije i sukoba interesa, zbog čega je potrebno “odmah pokazati potpunu transparentnost i odlučnost da [pravosuđe] uspostavi rigorozan i kredibilan sistem provjera imovinskih kartona nosilaca pravosudnih funkcija”.

Nakon što VSTV nekoliko mjeseci nije uradio skoro ništa da uspostavi takav sistem provjera, Evropska komisija je Tegeltiji uputila oštro pismo u ljeto 2020. godine.

Vijeće je potom izglasalo novi Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta u VSTV-u, čime je unutar Sekretarijata formiran Odjel za integritet nosilaca pravosudnih funkcija. Jedna od predviđenih funkcija odjela je da “prati poštivanje propisa o ličnim finansijskim izvještajima sudija i tužilaca i provjerava blagovremenost i potpunost podataka iz finansijskog izvještaja”.

Trebalo je proći još nekoliko mjeseci prije nego što je Odjel počeo sa radom 1. decembra prošle godine nakon što su interno premještena dva pravna savjetnika i referent za integritet nosilaca pravosudnih funkcija.

Iz VSTV-a su BIRN-u BiH objasnili da se novi radnici u Odjel ne mogu primati zbog moratorija na zapošljavanje i da on radi u skladu sa postojećim Zakonom o VSTV-u, Poslovnikom VSTV-a relevantnim za oblast disciplinskog postupka, sukoba interesa i podnošenja ličnih finansijskih izvještaja, odnosno da osnovna zaduženja ima na osnovu Pravilnika usvojenog prošle godine.

Halil Lagumdžija, predsjednik najvišeg pravosudnog tijela u BiH, je u intervjuu za BIRN BiH ranije kazao kako Odjel nije započeo sa radom budući da je Venecijanska komisija svojim mišljenjem tražila da se njegove nadležnosti definišu izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u.

Raniji predsjednik VSTV-a Tegeltija upozoravao je da bi odugovlačenje procesa provjere imovinskih kartona moglo dovesti do takozvanog vettinga, posebnog načina provjere imovine. On je to rekao nakon što je Sud BiH 2019. godine stavio van snage Pravilnik o podnošenju, provjeri i obradi finansijskih izvještaja sudija i tužilaca kojeg je VSTV usvojio.

BIRN BiH je ranije pisao kako je u Albaniji vetting, rigorozni način provjere imovine doveo do smjene ili otkaza 90 sudija i tužilaca, odnosno oko 40 posto nosilaca pravosudnih funkcija koji su provjeravani jer nisu mogli dokazati porijeklo svoje imovine ili nisu željeli da se ona provjerava.

U BiH se razmatra model u kome bi se pri VSTV-u vršile provjere prijavljene imovine a potom bi slijedio uobičajni disciplinski postupak.

Vijeće ministara je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o VSTV-u kojim je predviđena Jedinica za integritet usvojilo tek u junu ove godine.

Predsjedavajući Vijeća ministara Zoran Tegeltija i ministar Staša Košarac protivili su se da se u Prijedlog uvrsti Jedinica za integritet jer su smatrali da VSTV nema kapacitete da uspostavi Jedinicu za integritet koja bi vršila provjeru imovine. Tegeltija je rekao da je prijedlog “bitno usvojiti zbog Mišljenja Evropske komisije”.

U saopštenju Vijeća ministara tada je navedeno da se Prijedlogom zakona uređuju pitanja koja je potrebno hitno riješiti kako bi se poboljšao integritet i omogućilo efikasnije i transparentnije funkcionisanje pravosuđa i Vijeća, što je jedan od 14 prioriteta za pridruživanje BiH Evropskoj uniji – iz Mišljenja Evropske komisije.

“Iako je Zakon o VSTV-u jedan od 14 prioriteta [EU] već duže od dvije godine, Ministarstvo pravde tek sada ima nacrt”, kaže Arnaut, dodajući kako tri vladajuće stranke SNSD, HDZ i SDA te Vijeće ministara sada “kupuju vrijeme”.

“Ovi ljudi ne žele da BiH napreduje ka članstvu u EU jer to podrazumijeva evropske standarde po kojim te stranke jednostavno ne funkcionišu”, navodi Arnaut.

U VSTV-u naglašavaju koliko je neophodno izmijeniti dio odredbi koji se odnosi na finansijske izvještaje sudija i tužilaca.

“Neophodna je izmjena dijela odredbi Zakona o VSTV-u BiH koje se odnose na finansijske izvještaje sudija i tužilaca (…) čime bi se realizirale i preporuke date u izvještajima Grupe zemalja za borbu protiv korupcije Vijeća Evrope (GRECO) izvještaja o usklađenosti BiH, koje zahtijevaju razvijanje i uspostavljanje efikasnog sistema podnošenja godišnjih finansijskih izvještaja, što uključuje njihov pregled, provjeru i objavljivanje”, odgovorili su iz Vijeća.

Sudija i tužioci do sada su bili obavezni da VSTV-u podnose godišnje izvještaje o imovini ali je objavljivanje ovih izvještaja za javnost zavisilo od njihove saglasnosti.

Zbog toga je u novom Zakonu o VSTV-u predviđeno obavezno javno objavljivanje svih imovinskih kartona.

Pet članova VSTV-a bez saglasnosti za objavu imovinskih kartona

Prema izmjenama i dopunama Zakona, izvještaje o imovini i interesima koje dostavljaju sudije i tužioci bi se objavljivali na internet stranici Vijeća, i to “u cilju jačanja integriteta, transparentnosti i povjerenja javnosti u rad pravosuđa, te radi sprečavanja sukoba interesa i drugih nedopuštenih uticaja u obavljanju dužnosti u pravosuđu”.

VSTV je tokom jula ove godine objavio 189 finansijskih izvještaja sudija i tužilaca koji su dostavili pismenu saglasnost za objavljivanje.

Pregledom ovih izvještaja, novinari BIRN-a BiH su utvrdili da nisu objavljeni izvještaji petero nosilaca pravosudnih funkcija koji su članovi VSTV-a – Aleksandra Obradović, Srđan Forca, Mahmut Švraka, Željka Radović i Jadranka Stanišić.

Oni nisu odgovorili na upite BIRN-a BiH o razlozima zbog kojih nisu bili saglasni za objavu izvještaja.

Predsjednik ovog tijela kaže kako je on za transparentnost, te da je zbog toga odmah po stupanju na funkciju objavio svoj imovinski karton.

“Odluka je na svakom nosiocu pravosudne funkcije hoće li objaviti ili neće”, govori Lagumdžija, dodavši kako se nada da će zakonskim ili podzakonskim aktima objava biti obavezna.

“Ja sam svoj stav dao kroz objavu svog imovinskog kartona”, kaže Lagumdžija pozivajući i druge nosioce pravosudnih funkcija da urade isto.

Član Vijeća koji je pristao da se njegov imovinski karton objavi Mustafa Šabić govori kako nije imao dileme da li njegov imovinski karton treba javno objaviti, pojašnjavajući kako vjeruje da je druge strah mogućih zloupotreba.

“Pretpostavljam da pojedinci zbog toga nisu htjeli. Ja sam svoj dao, nemam ništa skriveno i tajno”, kaže Šabić.

Iz Inicijative GONG, nevladine zagovaračke organizacije iz Hrvatske, navode kako su nosioci pravosudnih funkcija u Republici Hrvatskoj insistirali na kontroliranoj objavi podataka. Početkom 2021. godine objavljeni su imovinski kartoni nosilaca pravosudnih funkcija.

“U imovinskim kartonima se ne objavljuju podaci zaštićeni propisima o zaštiti osobnih podataka”, kažu iz GONG-a.

Osvrćući se na značajan broj nosilaca pravosudnih funkcija koji su odbili dati saglasnost za objavljivanje finansijskih izvještaja, Ivana Korajlić navodi kako je potrebno zakonom propisati transparentnost imovinskih kartona, vodeći računa o zaštiti sigurnosti i ličnih podataka.

“Svako odbijanje, pa čak i ako je razumno, baca sumnju da li se radi o prikrivanju određenih činjenica od javnosti”, govori Korajlić, dodavši kako se ne treba ostavljati mogućnost svakome ponaosob da dozvoli ili ne dozvoli objavu.

U budućim izmjenama Zakona o VSTV-u stručnjaci posebno prate još nekoliko važnih dijelova.

Navođenje imovine samo za članove domaćinstva

Izmjenama i dopunama Zakona nosioci pravosudnih funkcija bi u svojim imovinskim kartonima trebali dostavljati informacije samo za članove istog domaćinstva, što je prema mišljenju Transparency Internationala pogrešno.

“Transparency International sugeriše da se ova obaveza definiše za informacije o svim bliskim srodnicima nosilaca pravosudnih funkcija, bez obzira da li su u istom domaćinstvu, imajući u vidu prostor koji se ostavlja da se u praksi imovina i interesi prenose na bliske srodnike”, naveli su iz ove organizacije.

Državni poslanik Damir Arnaut kaže kako je u Prijedlogu zakona o sukobu interesa koji je izradio sa TI-om traženo izlistavanje imovine i za roditelje i odraslu djecu, bez obzira žive li u istom domaćinstvu.

“Isti model treba primijeniti na nosioce pravosudnih funkcija”, navodi Arnaut, dodajući kako je posebno bitno da se na nosioce pravosudnih funkcija primijene iste zabrane kao i na izabrane i imenovane zvaničnike – da njihovi bliski srodnici ne mogu obavljati upravljačke ili nadzorne funkcije u javnim preduzećima.

Izbor stručnjaka za vanjski nadzor nedefiniran

Na sjednici Vijeća održanoj u martu ove godine iz Sekretarijata je naglašena potreba za početak pregovora o memorandumu između institucija koje će učestvovati u implementaciji novog Zakona, odnosno budućih nadležnosti Odjela za integritet.

Tokom rasprave o nadležnostima Odjela, član Vijeća Slavo Lakić je kazao kako su pojedini komentari Vijeća na izmjene Zakona uvažene, a neke ne, pri čemu se upitao kako će “nezavisno tijelo u okviru nezavisnog tijela” funkcionisati.

“Ostaje velika nepoznanica kakva će biti uloga tog novog Odjela i ponovo se potencira eksterno nezavisno praćenje stručnjaka u tom dijelu”, naveo je tada Lakić, nakon čega je članica Duška Bogojević kazala kako se sjeća da je Vijeće bilo protiv vanjskog nadzora.

“Glasali smo protiv tog. Da li je došlo do promjena u odnosu na taj stav Vijeća?”, upitala je Bogojević.

Prema Prijedlogu izmjena i dopuna Zakona o VSTV-u, unutar Odjela za integritet bit će angažovani stručnjaci koji će imati savjetodavnu ulogu.

“Stručnjaci (…) imaju neposredan i neometan pristup svim informacijama, podacima o osobama i njihovim izvještajima, kao i dokumentaciji kojom raspolaže Jedinica”, navedeno je te dodano kako će stručnjaci moći posmatrati disciplinski postupak ukoliko do njega dođe zbog nepravilnosti koju Odjel primijeti.

“Stručnjaci mogu predložiti pokretanje disciplinskog postupka protiv zaposlenih u Jedinici”, navedeno je u Prijedlogu.

Prijedlogom nije definiran način izbora stručnjaka i osiguranje njihove nezavisnosti, zbog čega iz Transparencyja predlažu da se stručnjaci biraju putem javnog poziva uz definisanje kriterijuma, te da se osigura da među stručnjacima budu i predstavnici civilnog društva kao vid garancije da će se zaista raditi o eksternoj kontroli rada.

Upitna nezavisnost Odjela

Za Transparency je upitna i nezavisnost predviđene Jedinice ukoliko je ona smještena u samom VSTV-u, odnosno Sekretarijatu, pri čemu je nadležna za kontrolu imovine i samih članova Vijeća, kaže Korajlić.

“Isti problem imamo godinama sa Uredom disciplinskog tužioca (UDT) koji je smješten unutar VSTV-a, pa zbog toga je često trpio pritiske i opstrukcije”, navodi ona, dok iz VSTV-a kažu kako ovaj Odjel ima definirane poslove i zadatke koje provodi u okviru pravila i procedura državne službe.

Kontrolu podataka nosilaca pravosudnih funkcija u Republici Hrvatskoj vrši Državno sudbeno vijeće, odnosno Državno odvjetničko vijeće.

“Za sada nemamo informaciju da su utvrđene nepravilnosti ili da bi neko bio sankcioniran, pri čemu je predviđeno pokretanje stegovnih postupaka u slučaju kašnjenja, odnosno nepodnošenja izvještaja”, navode iz Inicijative GONG za BIRN BiH.

Kako kažu, oni su već 2017. godine upozoravali da je glavni problem neprovjeravanje već postojećih podataka. Navode kako se iz iskustva praćenja Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa koje se bavi imovinskim karticama dužnosnika, utvrdilo da su imovinske kartice preopširne, a nadležna tijela za provjeru podkapacitirana.

Izmjene Zakona kojim bi se konačno omogućio rad Odjela za integritet Parlament BiH nije razmatrao, nakon što je on usvojen na Vijeću ministara. Trenutno na stranici Parlamenta nema zakazanih sjednica na kojima bi se o ovim izmjenama uopšte moglo govoriti.