Vrijeme je da elementarne nepogode stavimo na listu glavnih državnih problema

Zastupnica Naše stranke u Zajedničkom domu Parlamenta FBiH Nasiha Pozder je uz konsultacije s partnerima iz civilnog sektora i međunarodnih organizacija počela sa izradom Prijedloga zakona o smanjenju rizika od elementarnih i drugih nepogoda i upravljanju vanrednim situacijama u FBiH. Radi se o prvom i najvažnijem koraku ka sistemskom i adekvatnom tretmanu rizika od prirodnih nepogoda.

„Nakon poplava iz 2014. godine, koje su najžešće pogodile Bosnu i Hercegovinu i Srbiju, reakcije vlasti dviju država bile su suštinski drugačije.

Vlasti u BiH pribjegle su ad hoc rješenjima, koja ne tretiraju uzrok katastrofa, već njihove posljedice. Osnovan je Fond za pomoć nastradalim, sanirani su nasipi i na tome se stalo. U međuvremenu, fond je ugašen, a Vlada Federacije BiH je propustila šansu da se ozbiljno pozabavi kontrolom rizika od prirodnih katastrofa.

Sa druge strane, Vlada Srbije krenula je u temeljite izmjene legislative, donošenjem Zakona o smanjenju rizika od elementarnih i drugih nepogoda i upravljanju vanrednim situacijama. Dokaz o ozbiljnosti tretiranja prirodnih nepogoda jesu i izmjene Zakona o lokalnoj samoupravi, Zakona o vodama, Zakona o otklanjanju posljedica poplava u Republici Srbiji i Zakona o meteorološkoj i hidrološkoj djelatnosti. Također, predviđeno je osnivanje centraliziranog tijela nadležnog za upravljanje politikom smanjenja rizika, pod nazivom Direkcija za upravljanje rizikom i vanrednim situacijama. Osnovan je i Sektor za vanredne situacije u nadležnosti MUP-a, koji u svom sastavu ima uprave: za civilnu zaštitu, za preventivnu zaštitu, za upravljanje rizicima, vatrogasno-spasilačke jedinice i Nacionalni trening centar.

Dakle, u Srbiji su ovom problemu postupile sistemski, te su uz pomoć međunarodnih organizacija uspjeli da prilagode svoju legislativu stvarnim potrebama na terenu“, kaže Pozder.

Pozder kaže da u ovim pitanjima političke i ideološke razlike ne smiju biti prepreka da se zakon koji je predložila ne usvoji: „Elementarne nepogode jednako štete svakome te se nadam da će moje kolege iz Zastupničkog doma Parlamenta FBiH shvatiti neophodnost donošenja ovog zakona i svih mjera koje on predviđa.“

Osim političkog konsenzusa, ne smije nedostajati ni novca: „Novca za poduzimanje mjera za prevenciju šteta koje bi mogle nastati kao posljedica nepogoda ne smije nedostajati, jer su ove mjere upravo one koje mogu osigurati sigurnost građana, a u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine mogu i spriječiti iseljavanje kakvo se već desilo nakon posljednjih poplava u području uz rijeku Savu“, kaže Pozder.

Implementacija Akcijskog plana za zaštitu od poplava i upravljanje rijekama trebala je biti završena do 2017. U martu 2018. na sjednici Vijeća ministara rok za implementaciju je pomjeren do 2021. godine.

Implementacija je netransparentna pa se ne zna kojom dinamikom se provodi te da li je i 2021. konačni rok. Na hitnost sistemskog rješenja ovog problema upozorava i izvještaj UNICEF-a iz ovog mjeseca u kojem stoji da BiH spada u zemlje visoke izloženosti prirodnim i vještačkim opasnostima, poput nepredvidivih poplava, suša i toplotnih talasa.