“Vrata NATO-a su otvorena novim članicama, samo BiH može odlučiti hoće li ući”

Nijedna zemlja na svijetu se ne može sama suočavati sa brojnim sigurnosnim izazovima današnjice – od klimatskih promjena do pandemije, prekograničnog kriminala do cyber napada. Svima nam trebaju partneri i prijatelji. Svima nam treba prilika da poboljšamo sebe putem saradnje. I to je ono što saradnja sa NATO-om nudi. A, odluka o prirodi tog odnosa zavisi od pojedinačnih suverenih zemalja, a ne vanjskih aktera. Nema mjesta za prijeteći ton, piše britanski ambasador na svom blogu.

Kontakt Bosne i Hercegovine (BiH) sa NATO-om seže od konflikta devedesetih, uključujući i vitalnu ulogu koju su savezne snage imale u održavanju mira koji je uslijedio nakon Dejtona. Kako je zemlja pravila korake naprijed, a prisustvo međunarodnih snaga se smanjivalo, BiH je bila uspješna u uspostavljanju sopstvenih Oružanih snaga, a taj odnos je postao više partnerstvo. Podrška NATO-a tokom poplava 2014. godine je sjajan primjer saradnje u teškim vremenima potrebe. BiH je sada i sama počela slati svoje oružane i policijske snage u mirovne misije diljem svijeta, te se počela mijenjati od zemlje koja je uvozila, do one koja izvozi sigurnost.

U skoro tri godine mog mandata britanskog ambasadora u BiH, posebno sam ponosan na ono šta radimo sa Oružanim snagama BiH, kao partneri i prijatelji. Nisam se do sada susretao sa tako posvećenim pojedincima, profesionalcima koji se često moraju boriti sa nedostatkom resursa i političkim preprekama. Gostujući predstavnici BiH na vojnim akademijama u Ujedinjenom Kraljevstvu su često dobitnici naših najvećih priznanja za pojedinačnu izvrsnost. A, tokom ove najteže godine, oružane snage Ujedinjenog Kraljevstva su podržale svoje BiH kolege sa zaštitnom opremom, izgradnjom medicinskih objekata, obukom i opremom.

Ujedinjeno Kraljevstvo podržava misiju generala Erica Folkestada, da savjetuje i pomaže reformu sigurnosnog sektora, uključujući i putem britanskog vojnog osoblja u njegovom timu. Sa uspostavljenom Komisijom BiH za saradnju sa NATO-om, bh. predstavnici mogu odlučiti kako na najbolji način iskoristiti podršku generala Folkestada i 30 saveznika. Provođenje ponuđenih reformi sektora odbrane i sigurnosti bi omogućilo da zemlja razvije sposobnost boljeg odgovora na sigurnosne prijetnje i druge hitne situacije unutar svojih granica i diljem svijeta, te da ima više kontrole nad svojom sudbinom.

Iako je rečeno mnogo puta ranije, ja ću još jednom podvući da saradnja sa NATO-om ne prejudicira bilo kakvo članstvo u budućnosti. Vrata NATO-a su otvorena novim članicama, što se moglo vidjeti nedavno sa Crnom Gorom, Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Ali, samo BiH može odlučiti da li da uđe na ta vrata. Do tada, implementacija ovih reformi je cilj sama za sebe, posebno profesionalizacija i racionalizacija Oružanih snaga BiH. NATO put je također popločan implementacijom pozitivnih promjena u područjima koja uključuju transparentnost, ljudska prava, borbu protiv korupcije, pravosuđe, civilno društvo i okoliš. Oni koji su prošli taj put su svjedočili i ekonomskim prednostima koje uključuju veće povjerenje investitora.

Na kraju, koji je britanski interes za NATO u ovom regionu? Prošle sedmice Ujedinjeno Kraljevstvo je objavilo svoj prvi Integrirani pregled, kojim predstavlja svoje mjesto u svijetu dok se suočavamo sa neviđenim prijetnjama i izazovima. Ta vizija ostaje globalna, za „naciju koja rješava probleme i dijeli teret“. U sklopu NATO-a, ovo će imati praktičnu primjenu, nastavak naše vodeće uloge, „jačanje Saveza borbom protiv prijetnji i obvezivanje naših resursa kolektivnoj sigurnosti u Euro-atlantskom regionu“. Ukratko, Ujedinjeno Kraljevstvo će nastaviti da učestvuje i pravi razliku, zajedno sa NATO partnerima, na Zapadnom Balkanu i šire.