“Vođstvo nisu igre i političko hazarderstvo”

Bosna i Hercegovina (BiH) dospijeva na naslovne strane iz potpuno pogrešnih razloga. Umjesto da slavi prekretnice na putu ka EU, vijesti o BiH podsjećaju na prošlost. Politička kriza uzrokovana prijetnjama o poništavanju 26 godina mira i napretka može ugroziti ostvarenje potencijala BiH, piše u svojoj kolumni Josep Borrell, visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku.

Vođstvo vladajuće koalicije u Republici Srpskoj (RS) testira granice političkog hazarderstva, prijeteći aktivnostima koje podrivaju ekonomske i zdravstvene interese u RS-u i strukturu Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine. U Federaciji BiH, mnogi političari održavaju status quo blokirajući napredak i baveći se političkim igrama umjesto da poboljšaju podjelu vlasti i funkcionalnost institucija.

EU podržava nezavisnu državu BiH, kao i sve građane BiH umorne od korupcije i koji žele imati mogućnost da svoje vođe drže odgovornima za stvaranje bolje budućnosti. Evropska vizija za BiH i zapadni Balkan je vizija prosperiteta i sigurnosti u čijoj osnovi je vladavina prava i slobodno kretanje robe, kapitala, ljudi i usluga. Vizija BiH čvrsto utemeljene u okviru EU. Dosta je bilo prošlosti, evropska budućnost je mnogo privlačnija.

Građani BiH ujedinjeni su u želji za ekonomskim napretkom, boljim zdravstvenim uslugama i obrazovanjem, stabilnošću i bezbjednošću za svoje porodice i biznise, za život bez korupcije, i odgoj djece u nezagađenoj, kao i u sredini koja ne zagađuje njihove umove. Žele uživati u svojim etničkim, vjerskim, kulturnim i građanskim identitetima, bez obzira gdje žive, pri čemu ti identiteti ne bi bili prepreka za zaposlenje niti za javni, društveni i politički život. Oni žele EU standarde i članstvo u EU.

Zapadni Balkan u cjelini doživljava ekonomski rast bez presedana, ali BiH zaostaje i nespremna je da bi imala koristi od regionalne ekonomske integracije. Pokušaji da se povrate nadležnosti u oblasti lijekova, oružanih snaga, PDV-a i drugih centralizirananih funkcija kreiraju nestabilnost i još više unazađuju BiH. Građani RS-a mogli bi izgubiti više nego ikada. Jesu li sve bojazni koje navode stranke RS-a neopravdane? Ne, same po sebi nisu. Nedostatak državnog imovinskog zakona stvara nesigurnost koja će i dalje sprečavati punu zaštitu i funkcionalno korištenje javnog zemljišta od strane entiteta. Odluka bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka da iskoristi „bonska ovlaštenja“ kako bi kriminalizirao negiranje genocida ne tiče se kolektivne krivice i nije napad na RS nego se tiče dostojanstva svih žrtava. Parlament BiH mjesto je za debatu o tim pitanjima. Umjesto preduzimanja jednostranih mjera koje doprinose destabilizaciji zemlje, fokus bi trebalo da bude na pomirenju, izgradnji povjerenja i poštovanja među zajednicama. Što se tiče Ureda visokog predstavnika (OHR), Evropske unije ostaje pri stavu da se supervizija, preko odgovornih institucija, treba predati građanima BiH. Slažemo se sa „5+2“ agendom za zatvaranje OHR-a, ali uslovi još uvijek nisu ispunjeni. Trenutne aktivnosti jednostavno odgađaju završetak međunarodne supervizije. Oni koji najglasnije pozivaju na zatvaranje OHR-a najviše i doprinose potrebi za njegovim daljim prisustvom.

Politička rješenja nisu iscrpljena. Potrebno je izbjeći daljnja eskalacija i osigurati pozitivan put naprijed kako bi se vratili na konstruktivno donošenje odluka u okviru institucija BiH. Vidjeli smo da kada postoji iskrena politička volja, vođstvo BiH može provesti reforme. Međutim, u ovom trenutku, BiH spriječena je da pokaže svoj puni potencijal usljed nedostatka povjerenja i spremnosti na kompromis koalicionih ‘partnera’ SDA, SNSD-a, HDZ-a BiH i DF-a, što dovodi do ćorsokaka i nemogućnosti postizanja zdravorazumskih dogovora.

Stoga je ustavna i izborna reforma hitan prioritet. To je krucijalna mjera za izgradnju povjerenja i sprečavanje izbornih prevara. Cilj ustavne reforme jeste ukloniti diskriminaciju iz Ustava BiH kroz potpunu provedbu odluka Evropskog suda za ljudska prava u vezi sa Predsjedništvom BiH i Doma naroda BiH. Tu spadaju amandmani na Izborni zakon s ciljem jačanja integriteta izbora. Ne radi se o ukidanju koncepta konstitutivnih naroda ili njihovih prava nego o osiguranju prava za sve na način koji čuva teritorijalnu strukturu BiH. Zajedno sa Sjedinjenim Državama, EU radi na facilitiranju tih rasprava. Naši ekspertni timovi koje predvode visoki dužnosnici Angelina Eichhorst i Matt Palmer, zajedno sa našim ambasadorima facilitiraju politički dijalog kako bi se ispitale opcije u skladu sa standardima koji će imati neophodnu podršku u parlamentu. Naši visoki dužnosnici ponovo su u BiH ove sedmice kako bi intenzivno sarađivali sa domaćim liderima. U okviru tog procesa želimo unaprijediti funkcionalnost upravljanja, posebno u Federaciji BiH. Moraju se napraviti promjene koje utiču na izbore puno prije izbora 2022. godine.

EU će u potpunosti podržati suverenitet i teritorijalni integritet BiH, a tamošnja vojna operacija EU – EUFOR ALTHEA – nastavit će izvršavati svoj osnovni mandat održavanja sigurne i bezbjedne sredine za sve građane BiH, kao i provođenje civilnih aspekata Dejtonskog mirovnog sporazuma. Bolja budućnost za sve u BiH zahtijeva nadogradnju, ne rušenje. Politika straha je gubitnička strategija. Vrijeme je za povratak za sto kako bi lideri iz oba entiteta došli do koncenzusa i rješenja za bolju budućnost svih građana BiH.