Vodeće države EU ipak nisu toliko zainteresovane za hrvatski non paper o BiH

Vijeće za vanjske poslove (FAC) Evropske unije održat će 10. maja sjednicu na kojoj će se, između ostalog, razgovarati o političkoj situaciji na Zapadnom Balkanu kao i u BiH. Hrvatski ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman jučer je izjavio da će na ovoj sjednici predložiti raspravu o hrvatskom non paperu kojeg je, kako je rekao, usaglasio sa Slovenijom, Mađarskom, Bugarskom, Grčkom i Kiprom.

Piše: A. DUČIĆ

– Naglasak ću staviti na BiH. Izvijestit ću kolege o svom nedavnom posjetu Sarajevu. Istaknut ću elemente hrvatske inicijative kojoj se pridružilo još pet država članica te govoriti o važnosti unutarnje stabilnosti i funkcionalnosti BiH i kako pomoći da se to ostvari – najavio je ranije ministar Grlić Radman.

Kako smo saznali od diplomatskih izvora, samo usvajanje hrvatskog non papera o BiH koji je izazvao niz negativnih reakcija i to ne samo u našoj državi, se po svemu sudeći neće desiti, posebno ne nakon snažnih poruka iz State departmenta koji su pristigle u proteklim danima o neupitnom integritetu i suverenitetu BiH. A kada je riječ o izbornom zakonodavstvu rješenje može doći samo od domaćih političkih čimbenika.

Stoga će Vijeće za vanjske poslove EU kojeg čine šefovi diplomatija država članica EU iznijeti vlastite zaključke a ne one sročene u hrvatskom non paperu.

Inače, ovim non paperom hrvatska vladajuća stranka HDZ podržava napore svoje sestrinske stranke – HDZ BiH – da promijeni Izborni zakon u BiH na takav način da se može održati kontrola HDZ-a BiH ali i utjecaj Hrvatske na donošenje odluka u BiH.

U ovom non paperu, također, pet država članica EU predlažu intenzivni politički dijalog između EU i BiH, podršku radu specijalnog predstavnika EU u zemlji, kao i Kancelariji visokog predstavnika, kao i reformu Izbornog zakona u skladu s evropskim standardima kako bi se ubuduće izbjegle manipulacije tokom izbornog procesa.

Tokom boravka u Sarajevu 14. aprila na pitanje novinara Grlić Radman je govorio i o “non paperu” koji je poslao u Brisel, a koji se odnosi na procese u BiH.

Rekao da to nije pokušaj miješanja u unutrašnja pitanja BiH i da je dokaz za to njegov dolazak koji je realiziran prije zvanične rasprave o “non paperu” u Evropskoj uniji.

Rasprava u EU o ovom “non paperu” i Bosni i Hercegovini je prvobitno bila zakazana za 19. april. No, to se u konačnici nije desilo jer su tokom videokonferencije glavne teme su bile situacija u Etiopiji i Ukrajini. Predviđena rasprava o Zapadnom Balkanu odgođena je za 10. maj što dovoljno govori o tome da je ključnim državama EU raspravao o hrvatskom non paperu u drugom planu.

Inače, član Predsjedništva BiH Željko Komšić poslao je vlastiti opsežni “non-paper” kao odgovor na “non-paper” Hrvatske i poslao ga 2. maja u Brisel. U tom dokumentu on osvjetljava, „nejasnu politiku EU, koja je pod snažnim utjecajem Hrvatske i tamošnje vladajuće stranke HDZ, te nedostatak neutralnosti delegacije Europske unije u BiH”, kao i sveukupno „pogrešan pristup Izbornoj reformi u BiH”. Komšić je ukazao i na miješanje Srbije i Hrvatske u unutrašnje stvari BiH kao i pritisak Rusije zbog aspiracija BiH za ulazak u NATO.