Vlasti BiH neće ili ne znaju uzeti 1,85 milijardi eura koliko nam nudi Evropska unija

Države regiona, korisnice evropskog Plana rasta će morati da potpuno sprovedu svoje reformske agende do kraja 2027. godine, kako bi dobile sva sredstva iz ovog finansijskog paketa, poručuje Evropska komisija (EK) za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Ova izjava dolazi nekoliko dana nakon što je iz ove institucije objavljeno da prve isplate iz evropskog Plana rasta, prema svemu sudeći, neće biti obavljene u prvom dijelu ove godine.

BiH najviše kasni

Naime, kako su objasnili zvaničnici upućeni u proces, razlog za kašnjenja nije nedostatak volje EK, već kašnjenje zemalja korisnika iz regiona u ispunjavanju unutrašnjih procedura.

Među njima najviše kasni Bosna i Hercegovina koja, za razliku od ostalih zemlja, još nije poslala ni reformsku agendu, odnosno Sarajevo je Briselu dostavilo nepotpun dokument koji ne ispunjava kriterije Komisije.

“Što kasnije Bosna i Hercegovina podnese svoju Reformsku agendu, toliko kraće vrijeme će imati na raspolaganju da sprovede reforme iz nje”, poručuju iz Evropske komisije za RSE.

Prema preliminarnom planu, Bosna i Hercegovina bi iz Plana rasta mogla dobiti jednu milijardu i 85 miliona eura.

Međutim, iz EK kažu da će isplatiti sredstva tek nakon sprovođenja reformi.

“Evropska komisija ohrabruje Bosnu i Hercegovinu da se pridruži svim partnerima iz regiona i formalno podnese svoju Reformsku agendu bez daljih odlaganja, prevazilazeći nesuglasice za dobrobit svih građana”, dodaje se u odgovoru Evropske komisije za RSE.

Šta je u međuvremenu uradila vlast u BiH?

Radna grupa koju čine 22 premijera i ministri s tri nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini nije se sastala od aprila 2024. godine kako bi usaglasili i u Brisel poslali plan za povlačenje oko milijardu eura iz evropskih fondova.

“Od one online konferencije u aprilu do danas nema ama baš nikakvog razgovora ni dogovora”, kazao je za Radio Slobodna Evropa Tahir Lendo, premijer Srednjobosanskog kantona, član radne grupe i Stranke demokratske akcije.

Isto kaže i Đuro Topić, premijer Posavskog kantona, član Hrvatske demokratske zajednice BiH i radne grupe za izradu reformske agende.

“Poslije tog neuspjelog online sastanka u aprilu, sve je stalo. Ne mogu reći kolika je to šteta za nas, jer nemamo izračun koliko bi se, od tih više od milijardu eura, slilo u našu županiju (kanton). Šteta je ogromna za cijelu državu”, kazao je Topić za RSE.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja ambiciozan financijski paket Europske unije vrijedan šest milijardi eura, s ciljem udvostručenja ekonomskog rasta u regiji tijekom narednih deset godina.

Da bi države dobile sredstva iz ovog plana, bile su obavezne predati plan reformi u područjima poput vladavine prava, demokracije, institucionalnih reformi, borbe protiv korupcije i sukoba interesa koju će provesti do 2027. godine na putu ka članstvu u EU.

Predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine je u septembru 2024. godine u posljednji trenutak dostavila nepotpunu reformsku agendu.

Evropska komisija odbacila ju je, jer nije ispunjavala sve preporuke i kriterije.

Time je BiH ostala jedina zemlja u regiji Zapadnog Balkana koja nije ispunila uvjet za dobivanje stotina miliona eura iz evropskih fondova iz kojih se spremaju isplate drugim državama.

Staša Košarac, zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara i ministar vanjske trgovine BiH, kazao je, na pitanje RSE da li je uopće bilo inicijativa za novi sastanak, da je “to pitanje stopirano u Federaciji”.

“Očigledno je da tamo ne mogu da postignu dogovor”, kazao je Košarac koji je član radne grupe i Saveza nezavisnih socijaldemokrata.

Međutim, iz Federacije BiH tvrde da su problematični zahtjevi koji dolaze iz entiteta Republika Srpska, odakle dolazi Košarac.

“Mi ništa drugo ne tražimo osim da se poštuje Ustav BiH, a to je i stav Evropske komisije. Mi ćemo bjanko kao premijeri potpisati i ispoštovali sve ono što Evropa od nas traži kao europski standard”, kazao je za RSE premijer Srednjobosanskog kantona Tahir Lendo iz Stranke demokratske akcije.

On i još četiri premijera glasali su protiv prijedloga agende, a radna grupa odluku mora donijeti jednoglasno.

Od 113 tačaka reformske agende, 110 je usaglašeno.

Šta se traži?

Evropska komisija i stranke iz entiteta Federacija BiH traže da se Republika Srpska obaveže da će u Narodnoj skupštini Republike Srpske imenovati dvojicu nedostajućih sudija Ustavnog suda BiH iz tog entiteta. Jedan od uvjeta je i da se RS obaveže da će provoditi odluke Ustavnog suda na cijeloj teritoriji BiH.

Entitetski parlament godinama nije raspravljao o imenovanju novih sudija i pokušao je donijeti zakon o neprimjenjivanju odluka najvišeg suda u zemlji na teritoriji tog entiteta.

Iz RS-a odbijaju svaki razgovor o tome, sve dok se ne donese zakon o ustavnom sudu i troje stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, od devet koliko ih je ukupno, zamijeni domaćim sudijama.

Traže i da Ustavni sud donosi odluke samo ako najmanje jedan sudija iz RS-a glasa za tu odluku. Na to, s druge strane, ne pristaju stranke u Federaciji BiH.

Trenutno je za donošenje odluke potrebno pet glasova bez obzira iz kojeg entiteta su sudije.

Sporan je i prijedlog iz Republike Srpske da entitetske vlasti mogu uložiti veto na odluke Konkurencijskog vijeća BiH, a na što, također, ne pristaju gore spomenute bošnjačke stranke.

Bosna i Hercegovina je kandidirala projekte iz oblasti infrastrukture, energije i digitalizacije.

Šta je BiH kandidirala od projekata?

Među njima je 12 projekata iz oblasti transporta, kao što su izgradnja pola milijarde eura vrijednog tunela Prenj, na jugu BiH.

Planirana je i izgradnja pojedinih dionica autoputa na koridoru Vc od juga do sjevera zemlje, izgradnja banjalučke obilaznice, kao i rekonstrukcija određenih dionica željezničke infrastrukture.

Za ulaganje u 21 projekat iz energetskog sektora i tranzicije na obnovljive izvore energije su projekti obnove i proširenja elektrodistributivne mreže.

Tu su i projekti izgradnje južne gasne interkonekcije prema Hrvatskoj te revitalizacija hidroelektrana Jajce, Trebinje i Salakovac.

Projekti su ukupne vrijednosti veće od milijardu eura. Trećina novca bi bila sufinancirana iz evropskih fondova, a ostatak povoljnim kreditima.