Vlast BiH dobila “ispitni rok” u martu, ali kako položiti ispite?

Evropsko vijeće, koje čine šefovi država i vlada zemalja EU, kao i predsjednica Evropske komisije, na prošlosedmičnoj sjednici potvrdilo je raniji prijedlog Evropske komisije u vezi s uslovnim otvaranjem pregovora za članstvo BiH u EU.

Zvanična odluka glasi: „Evropsko vijeće otvorit će pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom, nakon što se postigne neophodan stepen usklađenosti s kriterijima za članstvo. Evropsko vijeće poziva Evropsku komisiju da izvijesti Vijeće o napretku najkasnije u martu 2024. godine s ciljem donošenja odluke.“

Fokus.ba je tragom ove odluke ispitao aktuelnu situaciju u kojoj se BiH, ili bolje rečeno njene institucije i vlast, trenutno nalazi kada je riječ o spomenutim kriterijima.

Program integriranja

Iz Direkcije za evropske integracije BiH su u izjavi za naš portal kao najhitnije prioritete izdvojili Program integriranja BiH u EU, zatim zakone o sudovima BiH, o sukobu interesa, o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma. Osim ovih, još je dosta zadataka koji se odnose na borbu protiv korupcije, integritet izbora, pregovore s FRONTEX-om itd.

Program integriranja je, kažu iz DEI-ja, instrument čiji je zadatak da pomogne institucijama da brže i usklađeno na svim nivoima u BiH ispunjavaju obaveze u procesu pristupanja u EU, a bez njega teško je i zamisliti sljedeći korak u procesu pristupanja, tj. uspješno vođenje pregovora o članstvu u EU. Istovremeno, ovaj program dat će parlamentima i javnosti dobar alat za praćenje dinamike rada institucija na svim nivoima vlasti na ispunjavanju obaveza na evropskom putu.

– Određeni broj aktivnosti je u toku, a u ovom trenutku u vrhu prioriteta za državnu službu je upravo završetak izrade Programa integriranja, čiji je sastavni dio Plan usklađivanja propisa u BiH s propisima EU koji odgovara na zahtjeve prioriteta broj 2 iz Mišljenja Evropske komisije. Uz Plan usklađivanja propisa, ovaj dokument uključuje još jedan važan akcioni plan, a to je Akcioni plan za realizaciju preporuka Evropske komisije te Pregled administrativnih kapaciteta. Istovremeno uz izradu ovog sveobuhvatnog planskog dokumenta radi se i na uspostavi prve jedinstvene baze podataka svih propisa u BiH koji su usklađivani s propisima EU i u kojoj u ovom trenutku imamo uneseno više od 1600 propisa – kazali su iz DEIBiH za naš portal.

Napominju da se na finalizaciji ovog dokumenta radi ubrzano od sredine ove godine kada je Kolegij za evropske integracije, u kojem sjede šefovi izvršne vlasti u BiH, poručio radnim grupama za evropske integracije da završe svoj dio posla. Dio radnih grupa je, ističu iz DEI-ja, posao priveo kraju, a očekuju da će i preostale to uraditi ubrzo.

Evropsko vijeće objavilo je na društvenim mrežama kratki video o tome kako zapravo jedna država može postati članica EU.

The European Council:
☑️ decided to open accession negotiations with Ukraine and Moldova
☑️ granted candidate status to Georgia
☑️ will open negotiations with Bosnia and Herzegovina once necessary criteria are met

Find out how a country can become an 🇪🇺 EU member state 👇#EUCO pic.twitter.com/JwWUEDXtyX

— EU Council (@EUCouncil) December 14, 2023

Kako u EU s Dodikom?

Denis Zvizdić, član Kolegija Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, smatra da je trenutna geopolitička situacija, a posebno agresija Rusije na Ukrajinu koja je dovela do ugrožavanja sigurnosne arhitekture EU, postala novi i važan kriterij za otvaranje pregovora na osnovu kojeg su Ukrajina i Moldavija dobile prednost u odnosu na BiH.

– Ovo, naravno, ne abolira činjenicu da BiH nije uradila domaću zadaću u kapacitetu koji bi pokazao punu kredibilnost i bezuslovnu posvećenost evropskim integracijama. I pitanje je da li je to i bilo moguće s antievropski usmjerenim, a secesionistički raspoloženim Dodikom kao promotorom ruskih interesa u BiH. Ipak, mogu kazati da sam umjereni optimista da će vladajuća koalicija na nivou BiH, na osnovu do sada postignutih rezultata, uspjeti do marta naredne godine usvojiti dovoljan broj zakona i sporazuma koji bi omogućili otvaranje pregovora s EU – kaže Zvizdić za Fokus.ba.

Riječ je, kaže, o Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti koji bi trebao biti usvojen u PSBiH do kraja 2023, zatim o zakonima o sprečavanju sukoba interesa, o kontroli granice, spomenutom programu integriranja, sporazumima s FRONTEX-om, te moguće i s EUROJUST-om, što bi, kako kaže, bio mjerljiv i dovoljan napredak za odluku o otvaranju pregovora.

– Nisam optimista da će u narednim mjesecima biti usvojen Zakon o sudovima BiH jer su još uvijek udaljeni stavovi o pojedinim rješenjima u zakonu, što je javnosti već poznato. U vezi sa izbornim zakonom, prioritet je integritet izbornog procesa i provođenje presuda Evropskog suda za ljudska prava. Što se tiče populističke priče koja dolazi iz RS-a o tzv. izbacivanju stranih sudija iz Ustavnog suda BiH, to se sasvim sigurno neće dogoditi, kao što nikada neće biti prihvaćen prijedlog o uvođenju paritetnog etničkog principa u sastav ili način odlučivanja u Ustavnom sudu BiH – kaže Zvizdić.

No, šta za BiH znači definitivno zeleno svjetlo kojim se otvaraju pregovori s EU za članstvo? Direkciju za evropske integracije upitali smo kako će izgledati “poglavlje” koje se za BiH u tom slučaju otvara.

-To bi za BiH bio veliki korak naprijed u procesu pristupanja EU, a što bi bila snažna pozitivna poruka i signal građanima, privredi, investitorima, kreditorima itd. Suštinski, tom bi se odlukom otvorila vrata najvažnije i najzahtjevnije faze procesa u kojoj će najveći dio posla biti na institucijama i vlastima u BiH. Osnova pregovora je za sve države kandidate ista, a to je da sve propise EU moraju preuzeti i provesti, dok se s 27 država članica EU pregovara o rokovima i načinu njihovog preuzimanja i to samo uz dobru argumentaciju – naveli su iz DEI-ja.

Nakon što se donese i potvrdi na političkom nivou odluka o otvaranju pregovora, a prije nego se sjedne za pregovarački sto po poglavljima, naglašavaju iz DEI-ja, mora se napraviti određeni broj koraka. Ti koraci uključuju usvajanje pregovaračkog okvira u kojem Vijeće EU utvrđuje detalje u vezi s organizacijom pregovora, a prva faza pregovora je tzv. screening.

– Nakon što se u okviru screening procesa napravi detaljna analiza pravnog sistema države u odnosu na propise EU, izrađuju se pregovaračke pozicije. Tek kada obje strane usvoje pregovaračke pozicije, stiču se uslovi za održavanje tzv. međuvladinih konferencija po pojedinačnim poglavljima. Uvođenjem nove metodologije 2020. godine uvedene su određene izmjene u vezi s vođenjem pregovora.

Pregovaračka poglavlja

Sada su 33 pregovaračka poglavlja povezana u cjeline koje nazivamo klasterima i kojih ima šest. Pregovori se sada otvaraju po klasterima, a zatvaraju se po pojedinačnim poglavljima.

Uz ova 33 još su dva pregovaračka poglavlja (poglavlje 34 – Institucije i poglavlje 35 – Ostalo), ali po njima se ne vode pregovori, nego se samo formalno otvaraju i zatvaraju – navode iz DEIBiH.

U ovoj fazi, kako su potcrtali, bit će dosta toga na institucijama, a vlasti u BiH će trebati dokazati državama članicama EU da je BiH sposobna da primijeni pravo EU na svojoj teritoriji na isti način kao što to one rade u EU. U praksi to znači mnogo rada u smislu usvajanja novih propisa kojim se preuzimaju pravila EU, a ključnu ulogu će tu imati politička volja, odnosno izvršna i zakonodavna vlast.

– Ovaj put, nažalost, EU nije bila blagonaklona prema BiH, kako je to bila prema Ukrajini i Moldaviji, ali to ne smije značiti da trebamo otići u smjeru euroskepticizma, jer je Evropa i naša kuća, BiH i Zapadni Balkan su unutrašnje dvorište EU i naš zadatak je da nastavimo raditi kako bi što prije postali punopravni član porodice EU – poruka je Denisa Zvizdića, zamjenika predsjedavajućeg Predstavničkog doma PSBiH.