Vlada RS obilježit će stradanje vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu

Odbor Vlade Republike Srpske za njegovanje tradicije oslobodilačkih ratova na današnjoj posebnoj sjednici donio je odluku da će njegova delegacija u utorak, 3. maja, obilježiti 24. godišnjicu stradanja pripadnika tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema riječima, Milenka Savanovića, ministra rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske, na ovogodišnje obilježavanje stradanja vojnika JNA u Dobrovoljačkoj Odbor će pozvati i narodne poslanike, zvaničnike i građane. On je napomenuo kako vlasti u Sarajevu do danas nisu dozvolile postavljanje spomen-ploče stradalim vojnicima JNA u Dobrovoljačkoj.

“Interes nam je da se u javnost pošalje slika da je to bio zločin koji se desio u Sarajevu 1992. godine, zločin, nad mladim ljudima koji su bili pripadnici JNA, ničim izazvan”, rekao je Savanović.

Govoreći o procesuiranju odgovornih za “slučaj Dorovoljačka”, Savanović je istakao da je to stari problem, prisutan 20 godina.

“Svi zločinci nisu privedeni pravdi i to je ono što najviše iritira i smeta srpskom narodu. Sve žrtve treba postmatrati kao žrtve bez obzira iz kojeg naroda dolaze, ali i sve zločince treba kažnjavati na isti način za zločine koje su uradili, bez obzira iz kojeg su naroda”, rekao je Savanović.

Na sjednici se razgovaralo i o obilježavanju stradanja pripadnika JNA u tzv. “tuzlanskoj koloni”, pa će se godišnjica stradanja obilježiti i u Tuzli, ali Savanović nije precizirao kada i na koji način.

[yuzo_related]

“Bilo je i razmišljanja da taj vid obilježavanja u narednom periodu organizujemo na drugi način, da taj datum proglasimo datumom stradanja svih Srba u Sarajevsko-romanijskoj regiji, posebno u gradu Sarajevu gdje je stradao veliki broj civila”, kazao je Savanović i dodao da će sljedećih godina obilježavanje vjerovatno biti organizovano na takav način.

Kolona vojnih vozila JNA je, napuštajući Sarajevo, 3. maja 1992. godine, krenula iz kasarne na Bistriku u kojoj se nalazila komanda tadašnje Druge vojne oblasti JNA. Izlazak kolone iz grada prethodno je dogovoren u zamjenu za puštanje na slobodu dan ranije na aerodromu u Sarajevu kidnapovanog i zatočenog predsjednika Predsjedništva RBiH Alije Izetbegovića, kojeg su zarobili pripadnici JNA dok se vraćao sa mirovnih pregovora u Lisabonu. U okršaju branitelja Sarajeva i pripadnika bivše JNA u tadašnjoj Dobrovoljačkoj, prema podacima Tužilaštva BiH, stradalo je sedam, a ranjeno 14 osoba.

U jednom od posljednjih intervjua prije smrti 2002. godine, general Milutin Kukanjac, tadašnji komandant Druge vojne oblasti JNA, koji je i naredio povlačenje JNA iz Sarajeva, potvrdio je da je u Dobrovoljačkoj, 3. maja 1992, stradalo šest osoba.

Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je u januaru 2012. obustavilo istragu protiv 14 osoba za slučaj „Dobrovoljačka“. Među njima su bili penzionisani general Armije RBiH Jovan Divjak i ratni član Prtedsjedništva RBiH Ejup Ganić. O slučaju „Dobrovoljačka“ stav je dao i Haški sud, koji je ustanovio kako je kolona JNA u Dobrovoljačkoj ulici bila „legitimna vojna meta“.

U nekadašnjoj Dobrovoljačkoj, danas Ulici Hamdije Kreševljakovića u Sarajevu, počast stradalim braniteljima Sarajeva kod mosta Drvenija svakog 3. maja odaju i veterani minulog rata i odbrane Sarajeva okupljeni oko Udruženja “Zelene beretke”.

Drugi i treći maj 1992. godine predstavljaju prekretnicu u odbrani Sarajeva i BiH u ratu 1992.-1995.