Vlada FBiH uvodi nove poreze kako bi rasteretila socijalne doprinose na rad?

U cilju povećanja stope zaposlenosti i povećanja broja osiguranih radnika, smanjenja rada na crno i sive ekonomije, federalna Vlada planira u svom mandatu smanjiti stopu socijalnih doprinosa na rad koji su najveći u Evropi.

Kako, prema njihovim analizama sadržanim u dokumentu pod nazivom “Prijedlozi rasterećenja gospodarstva u FBiH”, smanjenjem socijalnih davanja doprinosa po automatizmu dolazi do smanjenja javnih prihoda, Vlada je napravila prijedlog mjera koje bi taj gubitak smanjile. Kao jedna od prvih mjera spominje su ušteda u javnom sektoru, proračunska i izvanproračunska potrošnja, što je s obzirom da je administrativni aparat golem, teško očekivati.

Sasvim je sigurno da će ako dođe do smanjenja doprinosa na rad i gospodarstvo, Vlada posegnuti za mjerama koje i navode u svojim projekcijama kao što je uvođenje poreza na nepokretnu imovinu, stambene objekte veće od 25 kvadratnih metara po članu porodice, vikend-kuće…

Planira se uvesti porez na transakcije finansijskih institucija banke, burze, investicijske fondove, osiguravajuća društva. Razmatra se i mogućnost uvođenja poreza na usluge registracije automobila uvođenjem posebnog poreza na luksuzne automobile (prema kubikaži), uvođenjem poreza na telekomunikacijske usluge korištenja mobilne mreže, uvođenjem poreza na dobitke od igara na sreću, uvođenjem poreza na neobrađeno poljoprivredno zemljište, na nekorištene poduzetničke nekretnine, na neizgrađeno građevinsko zemljište i uvođenjem poreza na zagađenje, donosi portal Vecernji.ba.

Sigurno je da će se oko ovakvih mjera o kojima razmišlja Vlada Federacije povesti velika polemika, ali je isto tako činjenica da prema izvještaju Svjetske banke “BiH – Izazovi i preporuke za reforme – pregled javnih rashoda i institucija”, stope socijalnih doprinosa u FBiH su mnogo više u odnosu na druge zemlje. Prema ovom dokumentu, ukupna stopa socijalnih doprinosa u FBiH iznosi 41,5 posto na bruto plaće, što je mnogo više od prosjeka zemalja Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) – 29,5 posto i prosjeka osam novih članica EU Poljske, Mađarske, Češke, Slovenije, Slovačke, Estonije, Litvanije i Letonije. 38,1 posto je ukupna porezna stopa u pojedinim zemljama OECD-a u 2014. godini.

Vidljivo je da se FBiH nalazi odmah iza Belgije po poreznim opterećenjima rada (ispred Austrije), s tim da produktivnost FBiH nije ni blizu produktivnosti Belgije ili Austrije. S obzirom da u ukupnom opterećenju rada najviše učestvuju doprinosi, procjena je da je smanjenje stopa doprinosa za socijalno osiguranje najpogodniji način da se smanji fiskalno opterećenje rada. Rasterećenje gospodarstva od raznih nameta, poreza u Vladi FBiH smatraju “da bi poboljšalo likvidnost kompanija i doprinijelo opstanku postojećih, a potom kroz rast akumulacije i investicija doprinijelo i gospodarskom rastu i novom zapošljavanju”.

Gospodarstvo u FBiH bi postalo znatno konkurentnije u poreznom smislu na međunarodnom tržištu, što bi povećalo izvoz, a smanjilo cijene domaćih proizvoda. Značajnije rasterećenje gospodarstva pozitivno bi utjecalo i na izravne strane investicije s obzirom da se troškovi poslovanja u FBiH značajno smanjuju.