Vlada FBiH kasni s uplatom za vakcine protiv korona virusa

Vijeće ministara Bosne i Hercegovine danas na sjednici nije postiglo konsenzus tokom glasanja o Prijedlogu odluke o uspostavljanju privremenog prihvatnog centra za smještaj migranata “Lipa”, te će ova odluka biti ponovo na dnevnom redu u drugom krugu glasanja.

Kako je saopćeno, Vijeće ministara upoznato je s problemom osiguranja preostalih finansijskih sredstava za nabavku vakcine protiv Covida-19 u okviru Covax mehanizma te su izrazili zabrinutost da bi neizvršavanje finansijskih obaveza moglo uticati na smanjenje količina naručenih doza vakcina za Bosnu i Hercegovinu, ali i na zastoj u njihovoj isporuci.

Stoga je Vijeće ministara BiH pozvalo Vladu Federacije BiH da predviđeni dio finansijskih sredstava za ove namjene što prije uplati, s obzirom da su ranije svoje finansijske obaveze završile vlade Republike Srpske i Brčko distrikta BiH.

Vijeće ministara BiH je u septembru završio obaveze u pogledu nabavke vakcina protiv Covida-19 za BiH, kada je ugovoreno 1.230.000 doza vakcina.

Na sjednici Vijeća ministara usvojen je Dokument okvirnog budžeta institucija (DOB) Bosne i Hercegovine za period od 2021. do 2023. godine, koji prati ranije usvojeni Globalni okvir fiskalnog bilansa i politika u BiH za ovaj period.

Dokument okvirnog budžeta institucija BiH za ovaj period iskazuje ukupni nivo rashoda institucija BiH (isključujući servisiranje vanjskog duga) u iznosu od milijardu i 27,1 milion KM za svaku godinu, uz izdvajanje sa Jedinstvenog računa Uprave za indirektno oporezivanje po 780 miliona KM na godišnjem nivou.

Također, DOB prati i podržava reforme u BiH i provođenje ranije definiranih 14 strateških ciljeva, uključujući makroekonomsku stabilnost, razvoj ekonomije, ravnomjeran regionalni razvoj, brži i efikasniji razvoj poljoprivrede i ruralnog sektora, razvoj energetskih potencijala, povećanje mogućnosti za zapošljavanje, promoviranje inkluzivnosti u obrazovanju te smanjenje siromaštva u BiH.

Ministarstvo finansija i trezora BiH pripremilo je taj dokument uz aktivno učešće Direkcije za ekonomsko planiranje Vijeća ministara BiH (DEP) i Odjeljenja za makroekonomsku analizu (OMA) pri Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje.

Vijeće ministara je donijelo i Odluku o usvajanju Akcionog plana za reformu javne uprave, kojim će biti realizirani ciljevi i mjere definirani Strateškim okvirom za reformu javne uprave do 2022. godine.

Usvajanje akcionog plana jedan je od ključnih koraka kojim Vijeće ministara BiH realizira jedan od 14 prioriteta za daljnje napredovanje u procesu evropskih integracija.

Cilj je unaprijediti sveukupno funkcioniranje javne uprave osiguravanjem profesionalne i depolitizirane državne službe i koordiniranim pristupom u kreiranju politika u BiH.

Akcioni plan obuhvata pet stubova u kojima su planirane reformske intervencije i to Razvoj politika i koordinacija, Državna služba i upravljanje ljudskim potencijalima, Odgovornost, Pružanje usluga i Upravljanje javnim finansijama, te sadrži ukupno 165 aktivnosti koje će biti realizirane do 2022. godine.

Ured koordinatora za reformu javne uprave zadužena je da provede sve pripremne radnje i osigura neophodne uvjete za uspješnu implementaciju Akcionog plana, uključujući nesmetan nastavak rada strukture za koordinaciju reforme javne uprave, redovne koordinacione sastanke i daljnje jačanje efikasnosti koordinacije, te otvaranje razgovora sa donatorima i reaktivaciju Fonda za reformu javne uprave radi osiguranja finansijskih sredstava za implementaciju planiranih aktivnosti iz Akcionog plana.

Zadužuju se sve institucije na državnom nivou, navedene u Akcionom planu za reformu javne uprave kao provodioci mjera, da ciljeve, aktivnosti i indikatore uspješnosti uvrste u srednjoročne i godišnje planove rada.

Za realizaciju aktivnosti planiranih Akcionim planom za reformu javne uprave u periodu od 2018. do 2022. godine, potrebno je 61.473.895 KM, od čega je oko 60 miliona KM potrebno osigurati iz donacija.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog amandmana 2 na Sporazum o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj (IBRD) za projekat jačanja bankarskog sektora, kojim je planirano restrukturiranje neutrošenih sredstava kredita radi pomoći u otklanjanju posljedica pandemije Covida-19.

Predloženim Amandmanom 2 planirano je restrukturiranje 7.960.000 eura na način da se u okviru komponente 1 projekta uvede dodatni indikator u vezi sa isplatom (DLI), koji se odnosi na jačanje regulative banaka i supervizije u skladu s bazelskim principima.

Također, planirano je restrukturiranje komponente 4 koja bi postala Covid-19 komponenta i odnosi se na promoviranje pristupa finansiranju preduzeća pogođenih Covidom-19 kroz regulatorne mjere i mjere likvidnosti, zadržavajući finansijsku stabilnost i poboljšanje upravljanja i poslovnog modela Razvojne banke Federacije BiH.

Ranijim Amandmanom 1, koji je potpisan 2. jula 2020. godine, izvršeno je restrukturiranje komponente kredita za Republiku Srpsku u iznosu od 8.030.000 eura na način da se dio sredstava usmjerava na unapređenje aktivnosti na regulaciji i superviziji banka putem Agencije za bankarstvo RS i restrukturiranje komponente 4, koja se odnosi na promoviranje pristupa finansiranju preduzeća pogođenih Covidom-19 kroz regulatorne mjere i mjere likvidnosti, zadržavajući finansijsku stabilnost, kao i poboljšanje upravljanja i poslovnog modela Investiciono-razvojne banke Republike Srpske.

Sporazum o zajmu između BiH i IBRD-a u iznosu od 56.600.000 eura potpisan je 31. oktkobra 2017. godine. Federaciji BiH i Republici Srpskoj pripalo je po 28.300.000 eura.

Usljed pandemije Covida-19 vlade Federacije BiH i Republike Srpske usvojile su programe aktivnosti za očuvanje radnih mjesta, održavanje i poboljšavanje likvidnosti kompanija i očuvanje stabilnosti bankarskog sektora. S ciljem realizacije tih mjera, predloženo je restrukturiranje neutrošenih sredstava kredita.

Prijedlog amandmana 2 sa Osnovama bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnju zakonsku proceduru, uz prijedlog da se za bh. potpisnika odredi ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda.

Na prijedlog predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije, donesena je Odluka o odobravanju sredstava tekuće budžetske rezerve u iznosu od 10.000 KM, koja će biti dodijeljena Nezavisnim novinama u svrhu podrške organizaciji manifestacije “Izbor sportiste godine”, čime je nastavljena praksa iz ranijih godina.

Također, Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjskih poslova, usvojilo je Informaciju o nastavku saradnje između UN i BiH u predstojećem petogodišnjem periodu predstavljenom u dokumentu “Okvir saradnje za održivi razvoj između Ujedinjenih nacija (UN) i Bosne i Hercegovine u periodu 2021. – 2025”.

Na sjednici je usvojen dokument koji će Ministarstvo vanjskih poslova dostaviti Predsjedništvu BiH, a za bh. potpisnika predložen je predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija.

Nastavak dosadašnje uspješne saradnje UN i BiH predstavlja zajedničko opredjeljenje za rad u bliskom partnerstvu s ciljem ostvarivanja rezultata koji će pomoći svim ljudima u BiH da žive duže, zdravije i prosperitetnije te sigurnije živote.

Taj dokument predstavlja strateški okvir partnerstva u predstojećem petogodišnjem periodu između Ujedinjenih nacija i Bosne i Hercegovine na rješavanju potreba i provođenju prioriteta u domenu održivog razvoja u BiH.

Finalizirani Okvir saradnje također posvećuje pažnju aktuelnoj krizi prouzrokovanoj pandemijom Covid-19.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, donijelo je Odluku o utvrđivanju carinske tarife za 2021. godinu, koja je usklađena sa Kombiniranim nomenklaturom Evropske unije.

Na taj način stvaraju se uvjeti za uspješnije obavljanje vanjskotrgovinskih poslova između privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini i privrednih subjekata u zemljama potpisnicama CEFTA sporazuma, odnosno državama članicama Evropske unije.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, donijelo je Odluku o imenovanju članova zajedničkih komisija i članova Pregovaračkog tima za provođenje Sporazuma o pitanjima sukcesije, čime je omogućen nastavak rada ovih timova.

Riječ je o članovima Stalne zajedničke komisije a viših predstavnika država nasljednica, Zajedničke komisije po pitanjima iz Aneksa A Sporazuma, Zajedničke komisije po pitanjima iz Aneksa B Sporazuma, Zajedničke komisije po pitanjima iz Aneksa C Sporazuma, Zajedničke komisije po pitanjima iz Aneksa D Sporazuma i Zajedničke komisije po pitanjima iz Aneksa G Sporazuma.

Članovi ovih tijela imenovani su u pregovarački tim za provođenje Sporazuma o pitanjima sukcesije i obavezni su da sačine program za nastavak aktivnosti i vođenje pregovora iz oblasti svog zaduženja.

Sadržaj programa treba obuhvatiti aktivnosti koje će rezultirati u definiranju nacrta platforme ili osnova za nastavak pregovora, a koji će biti dostavljen na razmatranje Vijeću ministara BiH.

Pregovarački tim obavezan je podnositi izvještaj o svom radu Vijeću ministara BiH jednom godišnje.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o uspostavljanju Radne grupe za izradu Strategije u oblasti migracija i azila i Akcionog plana za period 2021. – 2025. godine.

Članovi te radne grupe su predstavnici nadležnih državnih, entitetskih i institucija Brčko distrikta BiH.

Strategija i prateći akcioni plan će obuhvatiti pravnu regulativu i institucionalnu izgradnju u oblasti migracija i azila, uzimajući u obzir relevantne međunarodne standarde i zakonodavstvo, posebno Evropske unije.

Vijeće ministara BiH usvojio je danas Zajednički program jačanja infrastrukture za finansiranje Ciljeva održivog razvoja (CoR) u BiH, koji će Ministarstvo finansija i trezora BiH uputiti Predsjedništvu BiH, uz prijedlog da za potpisnika odredi ministar finansija i trezora.

Realizacija Zajedničkog programa će biti finansirana iz odobrenih sredstava Zajedničkog fonda za CoR i sredstava agencija Ujedinjenih nacija.

Ukupna vrijednost Zajedničkog programa iznosi 1.291.861 USD, od čega će 999.861 američki dolar finansirati Zajednički fond za CoR, a 292.000 američkih dolara agencije UN.

Bosna i Hercegovina je, zajedno sa ostalim članicama UN, na Samitu o održivom razvoju, održanom u septembru 2015. godine, usvojila Program održivog razvoja do 2030. godine, koji sadrži 17 ciljeva održivog razvoja radi iskorjenjivanja siromaštva, borbe protiv neravnopravnosti i nepravde i rješavanja pitanja klimatskih promjena.

Za podršku državama članicama u ostvarivanju ovih ciljeva UN su uspostavile Zajednički fond za CoR, a Tim UN u BiH osmislio je Zajednički program usmjeren na finansiranje prioriteta iz CoR-a kako bi BiH aplicirala za sredstva iz Zajedničkog fonda.

Svrhe Zajedničkog programa su intenziviranje ulaganja u održivi razvoj kroz pokretanje širokog dijaloga i podrška vlastima na svim nivoima u BiH da uspostave osnovne elemente “eko sistema” za finansiranje CoR-a.

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju o raspodjeli i korištenju sredstava tekuće rezerve za ovu godinu koju će Ministarstvo finansija i trezora BiH dostaviti Parlamentarnoj skupštini BiH.

Prema Informaciji, u prvih devet mjeseci ove godine odobreno je 200.000 KM od ukupno planiranih 29.880.000 KM budžetske rezerve.

Ministarstvu vanjskih poslova BiH je 26. marta 2020. godine odobreno 50.000 KM za evakuaciju iz Italije državljana BiH kojima je bilo neophodno organizirati povratak u svrhu zaštite zdravlja tokom pandemije koronavirua.

Ministarstvu sigurnosti 6. februara 2020. godine odobreno 100.000 KM u svrhu pružanja pomoći Republici Turskoj u saniranju posljedica zemljotresa koji se desio u januaru ove godine.

Osim toga, Ministarstvu civilnih poslova BiH je 16. septembra 2020. godine odobreno 50.000 KM za osiguranje finansijskih sredstava na ime troškova skladištenja, špedicije i transporta proisteklih iz Ugovora o nabavci vakcina sa Globalnom alijansom za vakcine (GAVI) protiv bolesti Covid – 19 putem mehanizma Covax, a koja će biti izvršena u narednom periodu.

Vijeće ministara BiH je usvojilo Analizu stanja na tržištu mlijeka i mliječnih proizvoda u Bosni i Hercegovini za period od 2016. do 2019. godine, koja je ukazala na pozitivna kretanja u ovoj oblasti.

Pozitivni pokazatelji odnose se na stabilnost količine proizvedenog sirovog mlijeka, rast tržišnosti pri otkupu svježeg sirovog mlijeka, rast količine proizvedenih mliječnih proizvoda, kao i rast izvoza mlijeka i mliječnih proizvoda.

Vrijednost primarne proizvodnje u mljekarskom sektoru iznosi 300 miliona KM godišnje, a 13.000 proizvođača u cijelosti ili djelimično proizvodnjom mlijeka ostvaruje egzistencijalne prihode domaćinstva.

Pozitivna kretanja za proizvođače mlijeka i mliječnih proizvoda ostvarena su tokom posljednje četiri godine dobijanjem dozvole za izvoz na tržište Evropske unije, a uslove za ovu dozvolu ispunilo je 11 mljekara iz BiH.

Najznačajniji trgovinski partneri Bosne i Hercegovine u vanjskotrgovinskoj razmjeni mlijeka i mliječnih proizvoda su zemlje CEFTA-e, na čije tržište BiH plasira oko 87 posto ovih proizvoda, i Evropska unija, gdje se plasira oko 12 posto proizvoda, od čega 95 posto na tržište Republike Hrvatske.

Jedan od značajnih problema s kojima se susreo mljekarski sektor u 2019. godini bila je odluka vlasti u Prištini da uvedu stopostotne carine na uvoz svih proizvoda iz BiH, što je potpuno obustavilo izvoz na to područje.

Ipak, bez obzira na gubitak kosovskog tržišta, povećan je izvoz na ostala tržišta i ostvaren izvoz od 106 miliona KM, što je najveća vrijednost kada je riječ o plasmanu mlijeka i mliječnih proizvoda na inostrano tržište.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Uprave za indirektno oporezivanje BiH, donijelo je Odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta „Izgradnja i opremanje graničnog prijelaza Osoje“, procijenjene vrijednosti 4.200.000 KM.

Na sjednici je donesena i Odluka o odobravanju višegodišnjeg projekta “Izgradnja i opremanje graničnog prijelaza Doljani”, procijenjene vrijednosti 4.200.000 KM.

Ugovorom o graničnim prijelazima između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske Granični prijelaz Osoje – Vinjani Gornji određen je kao međunarodni granični prijelaz za putnički saobraćaj, uz promet praznih kamiona, a Granični prijelaz Doljani – Metković kao međunarodni granični prijelaz za putnički saobraćaj.

Izgradnja i opremanje ova dva granična prijelaza bit će finansirani iz sredstava koja su Upravi za indirektno oporezivanje odobrena Zakonom o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu.

Uprava za indirektno oporezivanje je planirala izgradnju graničnih prijelaza Osoje i Doljani, jer raspoloživa infrastruktura na postojećim ne zadovoljava ni minimum uvjeta propisanih Pravilnikom o standardima i uslovima izgrađenosti i opremljenosti graničnih prijelaza u Bosni i Hercegovini.

Vijeće ministara BiH donijelo je danas i Odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta “Izgradnja i opremanje objekta za smještaj zaposlenih Uprave za indirektno oporezivanje i Granične policije na aerodromu u Banjoj Luci”, procijenjene vrijednosti 3.000.000 KM.

Uprava za indirektno oporezivanje je ovaj projekat uvrstila u plan projekcije izdataka za period od 2020. do 2022. godine. Međunarodni aerodrom Banja Luka je osigurao zemljište za potrebe izgradnje tog objekta.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva sigurnosti, donijelo je Odluku o najmanjem iznosu sredstava potrebnom za izdržavanje stranca za vrijeme namjeravanog boravka u Bosni i Hercegovini.

Najmanji iznos sredstava kojima stranac mora raspolagati kod ulaska u BiH za 2021. godinu je 150 KM za svaki dan namjeravanog boravka u BiH ili protuvrijednost u stranoj konvertibilnoj valuti, a riječ je o istom iznosu kao i prethodnih godina.

Vijeće ministara BiH, na prijedlog Ministarstva finansija i trezora, donijelo je Odluku o imenovanju članova Upravnog odbora (UO) Agencije za osiguranje u Bosni i Hercegovini, nakon što je dosadašnjem sazivu istekao mandat polovinom ove godine.

Ministarstvo finansija i trezora predložilo je tri člana UO uime Vijeća ministara BiH, dok su entitetska ministarstva finansija dostavila svoje prijedloge za imenovanja po dva člana u skladu sa Zakonom o Agenciji za osiguranje u BiH.

Predsjednik i članovi UO Agencije za osiguranje u BiH imenovani su na period od tri godine, saopćeno je iz Vijeća ministara BiH nakon sjednice.