Vlada FBiH: Fokus našeg rada je na ekonomskom napretku

Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Mostaru, usvojila Izvještaj povodom Prijedloga za izglasavanje nepovjerenja Vladi FBiH, koji su 17. maja podnijeli poslanici Kluba SDP BiH i Kluba DF BiH u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH (ukupno 23 poslanika).

Kao razlozi za izglasavanje nepovjerenja navedeno je da Predstavnički dom Parlamenta FBiH na 19. redovnoj sjednici, održanoj 14. marta 2017. godine nije prihvatio Izvještaj o radu Vlade FBiH za 2016. godinu, a da na 21. redovnoj sjednici održanoj 16. maja 2017. godine nije prihvatio Izvještaj o izvršenju Budžeta FBiH za period od 1. januara do 31. decembra 2016. godine.

Također je navedeno da članovi Vlade FBiH ne prisustvuju sjednicama Parlamenta FBiH, te da “iz tih razloga nisu akteri parlamentarnih debata i konstruktivnih diskusija koje bi omogućile efikasniji rad Vlade FBiH. Vlada FBiH ne učestvuje aktivno kod kreiranja politika od krucijalne važnosti za građane i ignorira rad Parlamenta Federacije BiH“.

S tim u vezi, Vlada FBiH, prije svega, ističe u danas usvojenom Izvještaju, da su fokus njenog rada pitanja koja se odnose na ekonomski napredak, pri čemu je bila u potpunosti posvećena zaštiti interesa Federacije BiH, njene imovine i građana. Jačanje privrede i konkurentnosti ključ je održivog i stabilnog rasta u cijeloj BiH kako bi bio obezbijeđen bolji životni standard i prosperitet građana i osigurana socijalna jednakost i solidarnost svih slojeva stanovništva.

Međutim, svakodnevne političke teme ne ostavljaju dovoljno prostora za djelovanje u tim pravcima. Slijedom toga, a ne osporavajući demokratsko pravo delegata da postavljaju pitanje povjerenja Vladi, kao i da upućuju argumentiranu kritiku za njen rad, u ovom momentu se opravdano nameće sumnja u motiv ovakvih poteza, jer se njima postiže efekat opstrukcije rada Vlade i nameće obaveza da se bavi sama sobom, umjesto nužnim reformama.

Vlada se u ovom izvještaju odredila pojedinačno i o svakom od razloga zbog kojih se traži glasanje o nepovjerenju.

Godišnji izvještaji o radu Vlade FBiH rade se u skladu sa Poslovnikom o radu Vlade FBiH i Uredbom o planiranju rada i izvještavanju o radu Vlade FBiH, federalnih ministarstava i institucija.

Izvještaj o radu Vlade FBiH za 2016. godinu rađen je na osnovu izvještaja o radu federalnih ministarstava, koje je objedinio Federalni zavod za programiranje razvoja.
Strateški ciljevi i programi koje je Vlada FBiH provodila u ovoj godini vezani su za usklađivanje domaćeg sa zakonodavstvom Evropske unije, očuvanje makroekonomske stabilnosti i jačanje budžetske odgovornosti, ekonomske reforme, izgradnju i rekonstrukciju transportne, energetske i okolišne infrastrukture, nastavak reformi pravosuđa i javne uprave, zdravstva i socijalnog sektora, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, jačanje saradnje sa organizacijama civilnog društva, zaštitu od diskriminacije, te jačanje regionalne saradnje i koordinacije između kantona.

Vlada FBiH je u 2016. godini poduzela niz aktivnosti kako bi osigurala i poboljšala stanje pojedinih oblasti, te omogućila provođenje ciljeva i prioriteta zacrtanih Programom rada Vlade FBiH za 2016. godinu.

U izvještajnoj godini, federalna ministarstva su uradila 70 zakona (39 usvojeno na Vladi), 8 uredbi (6 usvojeno na Vladi), 12 odluka, 41 pravilnik (26 usvojeno na Vladi), 5 strategija (1 usvojena na Vladi) i 19 ostalih dokumenata (uputstva, budžet, PJI, akcioni planovi, procedure, sporazumi, programi, planovi itd.).
Iz Izvještaja o radu za 2016. godinu Vlade FBiH pobrojani su i najvažniji zakoni, a ukupan procenat izvršenja planiranih aktivnosti na nivou Vlade FBiH u 2016. godini iznosi 85 posto.

Kada je riječ o Izvještaju o izvršenju Budžeta FBiH za period od 1. januara do 31. decembra 2016. godine, Vlada FBiH, uz svo uvažavanje stajališta predstavnika pozicije i opozicije u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH, ukazuje da su osnovne aktivnosti Vlade FBiH i Federalnog ministarstva finansija u 2016. godini bile usmjerene na kontrolu i unapređenje finansijske discipline, kako u obavljanju redovne djelatnosti, tako i u povećanju nadzora nad trošenjem budžetskih sredstava.

Poduzete su potrebne aktivnosti oko izrade i usvajanja Izmjena i dopuna Budžeta FBiH i Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Budžeta FBiH za 2016. godinu. Nastavljena je saradnja s MMF-om i Svjetskom bankom, a radi održavanja likvidnosti Budžeta, u 2016. godini emitirani su trezorski zapisi u iznosu od 320,4 miliona KM i dugoročne obveznice u iznosu od 139,9 miliona KM.

Budžet FBiH za 2016. godinu izvršavan je u skladu sa Zakonom o izvršenju Budžeta FBiH za 2016. godinu od 30. decembra 2015., godine, te prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o izvršavanju Budžeta Federacije za 2016. godinu od 7.12.2016. godine. Izvješaj je urađen na bazi podataka iz Glavne knjige Trezora i u 2016. godini je ostvaren pozitivan finansijski rezultat odnosno suficit, tj. ukupni prihodi primici i finansiranja veći su od ukupnih rashoda i izdataka za 84,9 miliona KM., te je na kraju 2016. godine zabilježen akomulirani suficit od 10,2 miliona KM.

Rebalansom Budžeta Federacije za 2016. godinu po osnovu prihoda primitaka i finansiranja planirana su sredstava u iznosu od 2 milijarde i 517 miliona KM, od ukupno planiranih sredstava ostvareno je 2 milijarde i 373 miliona što je 94 posto planiranih sredstava.

Ukupno obračunati rashodi i izdaci za 2016. godinu iznose 2 milijarde i 288 miliona KM, odnosno 91 posto planiranog prema Rebalansu budžeta za 2016. godinu.
Iz Federalnog budžeta su 31. decembra 2016. godine izdvojena sredstva po osnovu plaća za 6 hiljada 733 zaposlenika, što je 166 manje nego na godinu dana ranije. Na bruto plaće i naknade izdvojeno je 173 miliona KM, što je 2 posto manje u odnosu na izvršenje prethodne godine, te na naknade troškova zaposlenih (prijevoz, topli obrok, odvojeni život, regres i slično) 25,3 miliona KM, što je na istom nivou kao i godinu prije.

Važno je istaći da je u okviru redovnog transfera za PIO-MIO plaćeno i 18,1 miliona verificiranog duga prema tom fondu. Kad su u pitanju subvencije javnim preduzećima, od ukupno planiranih 37,9 miliona u prošloj godini realizirana su sredstva u iznosu od 35,8 miliona, što je 94 posto planiranih.

S pozicije subvencije privatnim preduzećima i poduzetnicima od ukupno planiranih 123 miliona KM realizirano je 81,7 miliona KM, od čega najveći dio od 65,6 miliona odlazi na poticaj za poljoprivredu. S pozicije tekućih transfera u inostranstvo su realizirana sredstava od 1,4 miliona u odnosu na sredstva donatorskog podračuna Ministarstva zdravstva. Kad je riječ o finansijskoj pomoći kantonima, ona je realizirana u iznosu od 8,6 miliona KM (BPK 3,5 miliona, Posavski kanton 10, ZHK i SBK po jedan milion, te HNK 0,6 i Tuzlanski kanto 0,5 miliona KM).

Dom naroda Parlamenta FBiH je na nastavku 21. sjednice 1.6.2017. godine usvojio Izvještaj o izvršenju Budžeta FBiH za period od 1. januara do 31. decembra 2016. godine.
Kada je riječ o odnosima s Parlamentom FBiH, u Izvještaju Federalne vlade se navodi da članovi Vlade FBiH postupaju u cijelosti u skladu sa Poslovnikom o radu Vlade FBiH. Prisustvo članova Vlade ili njenih predstavnika osigurano je u dijelu sjednica kada se utvrđuje dnevni red i postavljaju poslanička/delegatska pitanja, odnosno daju odgovori na ta pitanja, te kada se razmatraju tačke dnevnog reda koje su pripremala određena ministarstva.

Premijer i zamjenici premijera najvećim dijelom prisustvuju sjednicama u cjelini.
U slučaju opravdane odsutnosti pojedinih ministara, na sjednicama je osigurano prisustvo predstavnika Vlade ili rukovodećih državnih službenika najvišeg ranga iz ministarstava.

U skladu sa Poslovnikom o radu Vlade FBiH, sjednicama radnih tijela Parlamenta FBiH prisustvuju povjerenici Vlade iz reda rukovodećih državnih službenika, koji su zaduženi za davanja stručnih i drugih objašnjenja kada se pretresaju nacrti, odnosno prijedlozi zakona i drugi materijali koje je Vlada predložila Parlamentu FBiH, kao i predstavnici Ureda Vlade FBiH za zakonodavstvo i usklađenost s propisima EU.

Stoga je, ističe se u današnjem Izvještaju Federalne vlade, neosnovana i tvrdnja da je odsutnost ministara razlog što se u Parlamentu FBiH nisu mogle voditi parlamentarne debate i kostruktivna diskusija koje bi omogućile efikasniji rad Vlade. Parlament FBiH, kao nezavisna zakonodavna vlast, uvijek je u poziciji da može voditi parlamentarnu debatu i postavljati zahtjeve Vladi FBiH, te inicirati vođenje rasprave o svim pitanjima društvenog života, utvrđivati obavezujuće politike koje je Vlada dužna provoditi, razmatrati aktuelna pitanja i utvrđivati odgovarajuće zadatke i preporuke za rad Vlade i od nje tražiti pripremu informacija i analiza.

Obzirom na sve izloženo u Izvještaju, Vlada FBiH predlaže domovima Parlamenta FBiH da donesu zaključke kojima odbijaju Prijedlog za izglasavanje nepovjerenja Vladi FBiH, stoji u nešto opširnijem saopštenju Vlade FBiH.