Vitezit u stečaju zbog duga firme – kćerke iz 2002: Oko 190 radnika nada se čudu

Tvornica namjenske industrije Vitezit je u stečajnom postupku. Dugovanja su dosegla 30 miliona maraka. Uslovno je zanimljivo da stečajni postupak nisu pokrenuli oni kojima Vitezit enormno duguje, poput Elektroprivrede HZHB (10 miliona) ili radnika (najmanje tri miliona). Formalni predlagatelj stečaja je Josip Kupreškić iz Viteza i to zbog potraživanja od sedamdeset i pet hiljada maraka koje datira iz 2002. godine, piše Žurnal.

On je to potraživanje preuzeo od firme „Šutra“ iz Viteza čiji je vlasnik njegov otac Ivica. Pri tome, dužnik nije Vitezit, nego firma kćerka Vitezita – Cromen!

Logično je pitanje kako za sve ove godine taj relativno mali dug nije izmiren, znajući koliko je federalna vlada izdvajala iz budžeta za poslovanje Vitezita.

„U posljednjih deset godina po raznim osnovama izdvojeno više od 15.000.000 KM proračunskih sredstava za oživljavanje proizvodnje i sprječavanja stečaja PS Vitezit, što nije dalo očekivane rezultate,“ saopšteno je prije tri mjeseca iz Federalne vlade nakon davanja saglasnosti za stečajni postupak u Vitezitu.

Firma “Šutra“ sklopila je 2008. godine sporazum o vansudskom poravnanju sa Vitezitom. Iznos kamata koje je trebalo platiti gotovo je dosegao glavnicu i iznosio je 68 hiljada maraka, no dogovoreni iznos od 125 hiljada maraka nije isplaćen.

„Bila je i jedna kompenzacija sa Vitezitom i firmom „Tim-Z“, ali ni to nije bilo dovoljno, tako da su uglavnom isplaćivane kamate, a glavnica je ostajala“, potvrdio je za Žurnal vlasnik firme „Šutra“ Ivica Kupreškić.

Ova je firma pokretanje stečajnog postupka u Vitezitu tražila još 2012. godine, ali tadašnja vlada nije dala saglasnost. Naravno, insistiranje na naplati duga je legitiman potez, koji u ovom slučaju samo potvrđuje ono na što je (i) Žurnal ukazivao, da je svojevremeno osnivanje firmi – kćerki put ka sistemskom uništavanju Vitezita. Dugovanja Vitezit- Cromena godinama su prebacivana na Vitezit. Istorijat ove firme – kćerke projekat je Dragana Čovića i HDZ-a još od 1997. godine i uz još nekoliko sličnih firmi služio je doslovno za „isisavanje“ novca iz Vitezita, o čemu je Žurnal detaljno pisao.

Program privatizacije nikada nije pripremljen upravo zbog nedefinisanog stanja i odnosa sa firmama čiji je osnivač ili suosnivač „Vitezit“.

Naravno, sve je to HDZ-ovim „gospodarstvenicima“ itekako odgovoralo. Iz Vitezita su pokradeni doslovno čitavi pogoni i postrojenja za proizvodnju baruta i raketnog goriva, koji su prodani spram Srbije.

No ono što im je sada u fokusu interesovanja jeste preostalih oko 1,7 miliona m2 zemljišta Vitezita.

„Pripremite štapove i konopce, još malo i juriš, pa šta ko zakolića“, izgovorio je pokazujući prema Vitezitu jedan HDZ-ov dužnosnik uoči lokalnih izbora 2016.

Tri godine kasnije, realizacija je počela. Prvi se po bagatelnoj cijeni zemljišta domogao lokalni tajkun Drago Kafadar, otkupivši 280 hiljada m2 od radnika Vitezita koji su o dobili umjesto neisplaćenih plaća.

Za ono što je preostalo od pogona namjenske industrije i dalje je, kako je Žurnal i najavio, zainteresovan trgovac naoružanjem iz Hrvatske Zvonko Zubak.

Prema izvorima Žurnala, on se nakon otvaranja stečajnog postupka najmanje dva puta sastao sa Enverom Mujezinovićem, pomoćnikom direktora Federalne direkcije za namjensku industriju.

Za radnike, njih preostalih 190 koji su ostali bez posla i primanja niko i ne pita.