Visoki zvaničnik NATO-a posjetio BiH, naglasio trajnu posvećenost sigurnosti

Visoki zvaničnik NATO-a Javier Colomina, zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a za politička pitanja i sigurnosnu politiku (DASG) boravio je u posjeti Bosni i Hercegovini u sedmici kada je Vijeće ministara BiH usvojilo Program reformi BiH 2021. i Program reformi BiH 2022., proces koji vodi Komisija za saradnju sa NATO-om BiH.

Sumirajući posjetu, Colomina je kazao da je to bila vrlo produktivna posjeta, kao dio njegovih redovnih političkih konsultacija s vlastima Bosne i Hercegovine. Susreo se s nizom visokih zvaničnika, uključujući, između ostalih, i predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Šefika Džaferovića i zamjenika ministrice vanjskih poslova Josipa Brkića.

S njima je razmijenio mišljenja o cijelom nizu tema od obostranog interesa. Razgovarali su o nastavku dugogodišnjeg partnerstva, koje traje još od 2006. godine kad je Bosna i Hercegovina pristupila programu Partnerstvo za mir s NATO-om.

Colomina je pozdravio nedavno usvajanje Programa reformi i produženje mandata Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija za Operaciju Althea pod vodstvom Evropske unije, koja ima ključnu ulogu u garantiranju sigurnog i stabilnog okruženja u BiH, dodajući da NATO nastavlja pružati podršku toj operaciji pod vodstvom EU u Bosni i Hercegovini, u skladu sa sporazumom Berlin plus.

Naglasio je da je usvajanje Programa reformi vrlo važan korak u konsolidaciji odnosa Bosne i Hercegovine i NATO-a, kao i u jačanju partnerstva, dodajući da NATO ostaje opredijeljen za politički dijalog i praktičnu saradnju s Bosnom i Hercegovinom, saopćeno je iz NATO Štaba.

Napomenuo je da bi se saradnja mogla unaprijediti u područjima borbe protiv terorizma, upravljanja vanrednim situacijama i kibernetičke sigurnosti te jačanjem Štaba u Sarajevu s više ljudstva i finansijskih resursa kao i osiguravanjem više sredstava za podršku posjetama ekspertskih timova BiH te suzbijanju dezinformacija.

– U potpunosti poštujemo suvereno pravo svake zemlje da bira vlastite političke i sigurnosne aranžmane, uključujući i onda kad to znači da je politika koju zemlja ima i provodi politika vojne neutralnosti. Taj princip je u temeljima našeg partnerstva s brojnim zemljama širom euroatlantskog područja i šire – kazao je Colomina.

Podvukao je i da se NATO partnerstva zasnivaju na suverenim odlukama pojedinačnih zemalja da formalno urede svoje odnose s NATO-om – iako nisu u punopravnom članstvu – tako što će izabrati individualne aktivnosti koje najbolje odgovaraju njihovih težnjama i potrebama vezano za sigurnost.

Aktivnosti na raspolaganju u okviru Partnerstva za mir tiču se, podsjeća Colomina, svakog područja djelovanja NATO-a, od aktivnosti vezanih za odbranu, reformu odbrane, odbrambenu politiku i planiranje, civilno-vojne odnose, obrazovanje i obuku, saradnju i vježbe vojska-s-vojskom, odgovor na civilne vanredne situacije, pa do saradnje u pitanjima nauke i okoliša.

– Takve aktivnosti su temelj naših odnosa s brojnim partnerima, uključujući i vojno neutralne zemlje kao što su Srbija, Austrija, Irska, Švicarska i sve donedavno Finska i Švedska, koje su sada u procesu pristupanja u punopravno članstvo NATO-a – zaključio je Colomina.