Više od 13.000 obraćanja građana BiH ombudsmenima za ljudska prava u 2018.

Najčešći razlozi obraćanja građana BiH ombudsmenima za ljudska prava u protekloj godini su visok stepen nezaposlenosti, nepovjerenje, nedovoljna transparentnost i informisanost o radu organa i tijela vlasti u BiH, javlja Anadolu Agency (AA).

Rad obudsmena je organiziran po oblastima ljudskih prava i tako je koncipiran i godišnji izvještaj, koji je predstavljen na današnjoj konferenciji za novinare u Sarajevu.

Nives Jukić, predsjedavajuća ombudsmenka, iznijela je sažetak izvještaja i dodala kako je u protekloj godini 13.130 obraćanja građana, od toga 3.266 su registrirane žalbe. Dato je i 317 preporuka, pet specijalnih izvještaja, četiri podneska prema tijelima Ujedinjenih naroda i 166 medijskih zahtjeva.

Prema njenim riječima, prošle godine su nadležnim tijelima uputili osam inicijativa za izmjenu zakonskih propisa.

Jukić je dodala kako su najčešći razlozi obraćanja građana u protekloj godini visok stepen nezaposlenosti, nepovjerenje, nedovoljna transparentnost i informisanost o radu organa i tijela vlasti.

Najveći broj žalbi odnosio se i na rad sudova i dužinu trajanja postupka pred sudovima i ta je činjenica dovoljan pokazatelj da ombudsmeni ukažu na obavezu države da sudski sistem organizuje na efikasniji i djelotvorniji način.

Također, prema pokazateljima iz Odjela ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava, građani najčešće ističu nepravilnosti u provedbi konkursnih procedura, neuplaćivanje doprinosa za penzijsko i zdravstveno osiguranje, nezakonito otkazivanje ugovora o radu, sporost nadležnih tijela u postupcima ostvarivanja prava iz radnog odnosa, povrede konkursnih procedura, dužinu trajanja prvostepenih i drugostepenih postupaka u postupcima ostvarivanja prava na penziju, kao i teškoće u ostvarivanju prava na refundiranje troškova pruženih zdravstvenih usluga. Građani su se žalili i na nemogućnost pristupa određenim liječničkim uslugama zbog nedolaska liječnika u mjestu prebivališta žalitelja, probleme pri ostvarivanju prava na pružanje hitne medicinske pomoći, nerješavanje zahtjeva za jednokratnu novčanu pomoć, potrebe stambenog zbrinjavanja, probleme iz oblasti pružanja komunalnih usluga.

Najveći broj žalbi odnosio se na povrede građanskih i političkih prava i iznosi 1.819 predmeta. Zatim slijede žalbe koje su se odnosile na: kršenje ekonomskih, socijalnih i kulturnih prava (825), kršenja prava djece (216), sve oblike diskriminacije (208), prava osoba lišenih slobode (144), povrede prava osoba s invaliditetom (46) i povrede prava nacionalnih i vjerskih manjina (8).

U 2018. godini Odjel za praćenje ostvarivanja prava djece zaprimio je 216 žalbi, a izdato je 20 preporuka. Najveći broj žalbi odnosio se na postupanje organa starateljstva u konfliktnim razvodima, problem vršnjačkog nasilja, te zaštitu prava djece u upravnim i sudskim postupcima.

”Primjetan je sve veći broj žalbi koji se odnose na zdravstvenu zaštitu, a također u odnosu na prethodnu godinu došlo je i do porasta broja žalbi građana iz oblasti pružanja komunalnih usluga”, rekla je Jukić.

Osvrnula se i na broj žalbi kada je riječ o socijalnoj skrbi.

”Broj žalbi iz ove oblasti ne oslikava pravo stanje stvari, koje je sigurno puno gore i socijalna skrb je simbolična i ne može osigurati osnovne životne potrebe”, rekla je Jukić.

Govoreći o pravima osoba s invaliditetom, Jukić je kazala kako je i dalje prisutan problem prepoznavanja i utvrđivanja invalidnosti, pristupa zdravstvenoj zaštiti, pristupačnosti prostora, korištenja javnog prijevoza, usluga i komunkacija neprilagođenih osobama s invaliditetom.

“U BiH u 2018. nisu usvojene izmjene Zakona o ombudsmanima za ljudska prava, koji predviđa uspostavu preventivnog mehanizma u BiH”, rekla je Jukić koja se nada da će uskoro doći do toga.

Jasminka Džumur je kazala kako statistički pokazatalji pokazuju na bolnu činjenicu da u BiH imamo sistemsko kršenje ljudskih prava.

”To otvara pitanje uzroka tog vida kršenja ljudskih prava i činjenice da postajemo društvo u kojem ostvarivanje prava podrazumijeva da se morate obratiti sudu. Rast predmeta pred sudom podrazumijeva njihovu sporost i nemogućnost da budu efikasni, da postupaju po svim tužbama, čak i u slučajevima kada govorimo o predmetima koji se po zakonu smatraju hitnim”, rekla je Džumhur.

Dodala je kako u jednom demokratskom društvu sudska zaštita treba biti izuzetak. Smatra kako je važan faktor je i implementancija donesenih zakona.

”Žalbe upućene institucijama ombudsmena ukazuju da su ministarstva često dio problema, i umjesto da otklanjaju prepreke u primjeni zakona, ona često svojim djelovanjem dodatno usložnjavaju situaciju”, rekla je Džumhur.

Ljubinko Mitrović ukazao je na pet specijalnih izvještaja koji su sistemskog karaktera. Posebno je izdvojio onaj u oblasti migracija koji je nedavno primljen k znanju od strane Narodne skupštine RS-a bez ikakvih kritika.

Istakao i specijalni izvještaj koji se odnosi na prava lica s intelektualnim i mentalnim poteškoćama.

Poručio je kako će se u narednim mjesecima fokusirati na zdravstvenu zaštitu djece u BiH bez plaćanja participacija i naknada i bez obzira na to da li roditelji imaju uplaćeno zdravstveno osiguranje.