Vijeće sigurnosti UN produžilo mandat EUFOR-u u BiH

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija usvojilo u srijedu, 2. novembra, ​jednoglasno Nacrt rezolucije o Bosni i Hercegovini kojom je za još godinu produžen mandat EUFOR-u u BiH.

Rezolucija je usvojena jednoglasno na zasjedanju Vijeće sigurnosti UN koje na zasjedanju u New Yorku raspravlja o situaciji u Bosni i Hercegovini, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Uoči zasjedanja Vijeća sigurnosti UN-a u New Yorku, visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH Christian Schmidt uputio je redovni polugodišnji izvještaj.

Schmidt je u izvještaju, među ostalim, naveo da je misija Althea EUFOR-a nastavlja igrati vitalnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u BiH i da je njeno prisustvo i dalje neophodno.

Snage EUFOR-a raspoređene su u BiH od 2004. godine, a njihov mandat svake godine obnavlja Vijeće sigurnosti UN-a. Mandat ove godine ističe 3. novembra.

U BiH je trenutno više od 1.100 vojnika EUFOR-a iz 19 država, ali se aktiviranjem rezervnih trupa iz inostranstva može angažirati ukupno 3.500 vojnika.

Nekoliko dana nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, koja je počela 24. februara, EU je odlučila u BiH poslati dodatnih 600 vojnika kako bi spriječila potencijalnu nestabilnost.

U BiH je u augustu 2022. stigla i grupa vojnika iz Njemačke, čija je Vlada nakon 12 godina odlučila poslati trupe u okvire Mirovne misije EUFOR-a.

Od početka ruske invazije na Ukrajinu, NATO je nekoliko puta upozorio na mogući štetan utjecaj Rusije u BiH.

Rusija je ranije, tokom rasprave u Vijeći sigurnosti UN-a, kritizirala evropske vojne snage posebno zbog njihovog jačanja od početka ruske invazije u Ukrajini, nagovještavajući da bi mogla blokirati obnovu mandata misije u BiH

Zbog toga je, u proteklom periodu, postojala je zabrinutost da bi mogla uložiti veto na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a na produženje mandata misije EUFOR-a.

Althea, mirovna misija EUFOR-a u BiH, najduža je vojna operacija EU, jedina kopnena misija, te jedina misija koja ima izvršni mandat da koristi silu.

Snage EUFOR-a su raspoređene u BiH od 2004. godine, kada su zamijenile mirovne trupe NATO-a.

Na početku misije, EUFOR je brojao oko 7.000 vojnika, ali se broj smanjivao kako se popravljala sigurnosna situacija u zemlji.

Evropska unija (EU) i Sjevernoatlantski savez (NATO), prema sporazumu iz 2003. godine, mogu u bilo kom trenutku u kratkom roku rasporediti dodatni broj vojnika u BiH u slučaju prijetnje sigurnosti ove zemlje.

Svake godine Vijeće sigurnosti glasa o ponovnoj autorizaciji mandata multinacionalnih stabilizacijskih snaga, a svakih šest mjeseci organizira debatu o BiH.

Šta je Schmidt poručio u izvještaju o BiH?

Tom prilikom visoki predstavnik u BiH podnosi polugodišnji izvještaj o statusu u vezi sa provedbom mira u BiH.

Visoki predrastavnik Christian Schmidt je u izvještaju, među ostalim, preporučio povećan angažman međunarodne zajednice, kako bi bilo osigurano puno poštivanje Općeg okvirnog sporazuma za mir i ključne reforme.

U izvještaju, koji obuhvaća period od aprila do oktobra 2022. godine, visoki predstavnik je naglasio da su na političkoj sceni dominirale teme o općim izborima i predizbornoj kampanji.

U izvještaju se navodi da je visoki predstavnik donio niz odluka kako bi ostvario ove ciljeve, a među njima je i ona od 2. oktobra 2022. godine, kada je nametnuo set mjera kako bi omogućio funkcionalnosti bh. entieta Federacija BiH.

Ovaj paket sadrži set mjera koje omogućavaju brzo uspostavljanje zakonodavnih, izvršnih i sudskih tijela u tom bh. entitetu nakon općih izbora koji su održani 2. oktobra 2022.

Kad je u pitanju ekonomija, u izvještaju se navodi da preliminarni pokazatelji za 2022. godinu pokazuju određene pozitivne trendove, iako to ne znači neminovno i bolji ekonomski i društveni razvoj, kaže se u saopćenju.

Stopa registrirane nezaposlenosti je blizu 30 posto, dok udio nezaposlenih mladih osoba u ukupnom broju nezaposlenih prelazi 18 posto.

Visoki predstavnik je naveo da su zbog visoke inflacije, prosječna plaća i penzija u BiH znatno ispod prosječne potrošačke korpe, što ukazuje na to da čak i oni sa stalnim primanjima “teško sastavljaju kraj s krajem.”

Visoki predstavnik u BiH svakih šest mjeseci podnosi izvještaj Vijeću sigurnosti UN-a u kojem daje ocjenu političke situacije u zemlji.

Vijeću se posljednji put obratio 11. maja 2022, kada je upozorio da vlasti entiteta Republika Srpska žele provesti zakonska rješenja koja bi mogla da miniraju ustavni poredak BiH.

Prethodno je, u novembru 2021. godine, u izvještaju upućenom Vijeću sigurnosti UN upozorio da je “zemlja u neposrednoj opasnosti od raspada” i da postoji “veoma realna perspektiva povratka sukoba.”

Schmidt se tada nije mogao obratiti Vijeću sigurnosti UN i predstaviti svoj polugodišnji izvještaj jer su protiv toga bile Rusija i Kina.

To je bio prvi put od potpisivanja Dejtonskog sporazuma 1995. godine i formiranja OHR-a da se jedan visoki predstavnik nije mogao obratiti Vijeću sigurnosti UN i predstaviti izvještaj, što je njegova obaveza.

Ruska Federacija, članica Vijeća za implementaciju mira (PIC) u BiH, Kina te politički predstavnici iz entiteta Republika Srpska smatraju Schmidta “običnim njemačkih državljaninom.”

PIC je izabrao Schmidta bez suglasnosti Rusije. Ta zemlja i politički predstavnici iz RS-a tvrde da je imenovanje morao potvrditi i Vijeće sigurnosti UN-a, ali i da OHR treba ugasiti. Ostale članice PIC-a tvrde suprotno.